Molimo sačekajte......

RADIS DOO
Baner poz2 Termag
Istočno Sarajevo
Vreme
10°C
Petak, 18.10.2019.
DOGODILO SE NA DANAŠNJI DATUM, 9. OKTOBAR
Srijeda, 09.10.2019. | Princip News
Danas je srijeda, 9. oktobar, 282. dan 2019. Do kraja godine su 83 dana.

1547. - Rođen španski književnik Migel de Servantes Savedra. Smatra se jednom od najvećih figura španske književnosti. Poznat je kao autor prvog modernog romana Don Kihota od Manče.

1757. - Rođen francuski kralj Šarl Deseti, koji je na prijesto stupio 1824, ali je oboren 1830. godine u Julskoj revoluciji, poslije pokušaja da obnovi apsolutnu monarhiju. NJegov brat kralj Luj Šesnaesti pogubljen je 1793. u Francuskoj revoluciji.

1789. - Austrijski feldmaršal Gideon Ernst Laudon preoteo Beograd od Turaka.

1806. - Pruska objavila rat Francuskoj, u kojem je poražena i izgubila krajeve zapadno od Labe i poljske zemlje.

1831. - Ubijen prvi predsjednik Grčke Joanis Kapodistrijas, jedan od vođa borbe za nezavisnost od Otomanskog carstva. U službu ruskog cara stupio je 1809. i bio je predstavnik Rusije na Bečkom kongresu i šef ruske diplomatije od 1815. do 1822. Po povratku u Grčku učestvovao je u borbama za oslobođenje, ali je ličnom diktaturom, pošto je 1827. došao na vlast, izazvao pobune i ubijen u atentatu.

1854. - Rođen srpski fizičar i pronalazač Mihailo Pupin, čije je najveće otkriće - samoindukcioni kalemovi /"Pupinovi kalemovi"/ - omogućilo prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je u SAD gdje je završio Kolumbija univerzitet u NJujorku, na kojem je kasnije bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera. Prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka bio je električni rezonator pomoću kojeg provodnik omogućava istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama. Otkrio je i sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore i napisao univerziteski udžbenik termodinamike. Za naučni rad 1920. dobio je Edisonovu medalju, a za autobiografsku knjigu "Imigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", 1924. Pulicerovu nagradu. NJegovo ime nose laboratorije za fiziku Kolumbija univerziteta.

1857. - Rođen srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski pisac sa veoma živim osjećanjem za scenu. Djela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Maškerate ispod kuplja".

1892. - Rođen Ivo Andrić (na fotografiji), jedini jugoslovenski dobitnik Nobelove nagrade za književnost /1961/, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, briljantan stilista. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu i doktorirao istoriju u Gracu 1924. s tezom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran, a između dva svjetska rata je bio ambasador Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pjesme /"Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"/. Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u probleme egzistencije i umijećem da magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta podigao je monumentalnu književnu građevinu. Djela: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" /nedovršen/, zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci ", "Sveske".

1906. - Rođen senegalski državnik, filozof i pisac Leopold Sedar Sengor, član Francuske akademije, predsjednik Senegala od 1960. do 1980. Djela: "Nova antologija crnačke i malgaške poezije", "Sloboda jedan: crnaštvo i humanizam", "Sloboda dva: nacija i afrički put u socijalizam", "Temelji afrikanstva ili crnaštvo i arabizam", "Crnaštvo i germanizam", zbirke pjesama "Pjesme sjenke", "Crne hostije", "Pjesme za Naet", "Etiopike", "Nokturna", "Elegije", "Poezija akcije", "Pjesme" /tri toma/.

1908. - Rođen francuski filmski režiser i glumac ruskog porijekla Žak Tatiščev, poznat kao Žak Tati, poetični satiričar. Filmovi /režija i gluma/: "Praznični dan", "Odmor gospodina Iloa", "Moj ujak" /nagrada "Oskar"/, "Saobraćajna gužva".

1915. - NJemačke i austrougarske trupe - poslije ogorčenog otpora brojčano slabije srpske vojske, neuporedivo slabije opremljene, posebno artiljerijom - okupirale Beograd u Prvom svjetskom ratu.

1934. - Ubijen jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević, "kralj Ujedinitelj", prva žrtva fašizma, kome je - u planovima za razbijanje Jugoslavije - smetala njegova jaka ličnost. Atentat u Marseju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Žan Luj Bartu, organizovale su ustaše i italijanski fašisti, a pasoš nađen kod ubice izdat je u Zagrebu na ime Petra Kelemana. Aleksandar Prvi Karađorđević školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji "Sen-Sir", govorio je tečno francuski i ruski jezik. Postao je prestolonasljednik 1909. umjesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra Prvog. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobjedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921.

1940. - Rođen engleski muzičar DŽon Lenon, autor većine pjesama pop grupe "Bitlsi".

1958. - Umro rimski papa Pije Dvanaesti, prvosveštenik rimokatoličke crkve od 1939. godine, pristalica italijanskih fašista i njemačkih nacista, koji je u Drugom svjetskom ratu zatvarao oči pred genocidom nad Jevrejima. Snažno je podržavao hrvatske ustaše i saučesnika u ratnim zločinima kardinala Alojzija Stepinca, a pred kraj rata i neposredno poslije rata blagonaklono je posmatrao funkcionisanje "pacovskog kanala" sa sjedištem u Vatikanu, mreže pomoću koje je organizovano prebacivanje u sigurnost hrvatskih ratnih zločinaca.

1962. - Afrička država Uganda postala nezavisna poslije skoro 70 godina britanske kolonijalne uprave.

1963. - Više od 2.000 ljudi poginulo poslije pucanja oko 300 metara visoke brane "Vajont" kod Beluna u sjeveroistočnoj Italiji.

1967. - Ubijen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara, koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom svijeta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Airesu 1953, potom je otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. s namjerom da u Boliviji - gdje je ubijen - povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

1968. - Umro francuski književnik Andre Moroa, koji je pisao romane, eseje i romansirane biografije. Djela: romani "Podneblja", "Porodični krug", biografije "Bajron", "Dizraeli", "Viktor Igo", "Lelija ili život Žorž Sand", "Balzakov život".

1975. - Nobelova nagrada za mir dodijeljena ruskom fizičaru i disidentu Andreju Dmitrijeviču Saharovu, zbog "neustrašivih napora za mir u svijetu", kako je obrazložio Norveški komitet za dodjelu nagrade.

1983. - Od eksplozije bombe u glavnom gradu Burme - Rangunu, zbog čega je Južna Koreja optužila sjevernokorejske agente - ubijeno je 18 južnokorejskih funkcionera, uključujući četiri ključna ministra, među kojima i šef diplomatije Li Bum Suk.

1991. - Hrvatske snage su na putu Petrinja - Glina iz zasjede pucale na propisno obilježeno vozilo i ubile četiri člana ekipe TV Beograd - Zorana Amidžića, Boru Petrovića, Dejana Milićevića i Sretana Ilića.

1997. - Više od 200 ljudi poginulo kad je uragan "Paulina" pogodio meksičko ljetovalište Akapulko.

2000. - Jugoslovenski premijer Momir Bulatović podnio je ostavku, čime je prestao mandat cijeloj Saveznoj vladi, a Vlajko Stoiljković podnio ostavku na funkciju ministra unutrašnjih poslova Srbije.

2001. - Dvojicu Bošnjaka - Hazima Delića i Esada Landžu i Hrvata Zdravka Mucića, optužene za zločine nad Srbima u logoru Čelebić, Haški tribunal osudio na ukupno 42 godine zatvora.

2001. - U SAD registrovani prvi slučajevi antraksa /crni prišt/. Zbog sumnji da je riječ o bioterorizmu, federalni biro /FBI/ preuzeo istragu o ovoj smrtonosnoj bolesti.

2004. - Održani prvi predsjednički izbori u Avganistanu.

2007. - Sjeverna Koreja izvršila prvu nuklearnu probu u svojoj istoriji, što je međunarodna zajednica oštro osudila.

2016. - Umro Andžej Vajda, poljski filmski režiser i scenarista, dobitnik Oskara i nagrade za životno djelo Evropske filmske akademije. Proslavio se filmovima "Pepeo i dijamant", "Sve je na prodaju", "Pan Tadeuš", "Čovjek od mramora" i "Katin". Tokom 60-godišnje karijere snimio je više od 50 igranih filmova.


/SRNA/
Napiši komentar

Komentari (0)
Najnovije
DJEVOJKA PORIJEKLOM IZ BIH MEĐU 100 NAJLJEPŠIH ŽENA NA SVIJETU
Australijanka porijeklom iz BiH Ines Bašić svrstana je u 100 najljepših žena Australije, prema magazinu Maxim. Dvadesetdevetogodišnja Ines ...
JOKIĆ 11 POENA U POBJEDI DENVERA
Srpski košarkaš Nikola Jokić sa 11 poena doprinio je pobjedi Denvera nad Portlandom 110:104 u predsezoni NBA lige. Najbolji košarkaš Nagets...
OPTUŽENIMA ZA ŠVERC DROGE PREDLOŽENO 14 GODINA ROBIJE
Državljani Crne Gore, Đ.R. (38), V.S., (23) i T.M. (29) svi rođeni u Pljevljima, sporazumno su priznali su krivicu za neovlašteni promet droga ...
PUDŽDEMON SE PREDAO, ODBIJA IZRUČENJE
Odbjegli bivši katalonski lider Karles Pudždemon predao se belgijskim pravosudnim vlastima, nakon što je Španija izdala novi nalog za njegovo h...
Zavod za zaposljavanje baner
SKI centar Ravna planina
Prestige Jahorina
Baner Drugarska prica
Hercegovacka kuca
Baner ZZZ RS novi
Istočno Sarajevo
I.ILIDŽA: NOVA VEĆINA SUOČAVA SE SA OPSTRUKCIJAMA, SMIJENJENI PREDSJEDNIK ODNIO PEČAT
Četvrtak, 17.10.2019.
Republika Srpska
ZA SEDAM DANA U SRPSKOJ DEVET SLUČAJEVA TEŠKE RESPIRATORNE INFEKCIJE
Petak, 18.10.2019.
BIH
BEZ SAGLASNOSTI SRPSKE USVOJEN AKCIONI PLAN
Srijeda, 16.10.2019.