U Galeriji „Žarko Vidović“ u Istočnoj Ilidži, u okviru izložbe „Ivo Andrić i Sarajevo“, održano je predavanje „Andrić između književnosti i politike: postjugoslovenska čitanja“, na kojem je o složenom odnosu Andrićevog književnog djela, istorijskog konteksta i savremenih tumačenja govorio doktor Boris Bulatović.
Predavanje je bilo posvećeno različitim načinima čitanja i tumačenja djela jedinog srpskog nobelovca u decenijama nakon raspada jugoslovenske zajednice, ali i političkim i ideološkim uticajima koji su pratili recepciju njegovog stvaralaštva.
Politička tumačenja promijenila sliku o Andriću
Doktor Boris Bulatović iz Novog Sada, gostujući profesor na Institutu za slavistiku Univerziteta u Vroclavu u Poljskoj, rekao je da se proučavanjem Andrićevog djela bavi već 15 godina.
On je istakao da je Andrić jedan od autora koji su najviše bili pogođeni političkim dešavanjima devedesetih godina prošlog vijeka.
Prema njegovim riječima, došlo je do velikog interpretativnog obrta – od pisca koji je bio prepoznat kao simbol dijaloga različitih kultura i civilizacija, do autora kojem su pripisivane političke i ideološke pozicije koje nisu bile dio njegovog književnog djela.
Bulatović je naveo da je negativan recepcijski tok, u kojem se Andrić predstavlja kao anti-islamski pisac, postao jedan od značajnijih modela tumačenja nakon devedesetih godina.
Kritike iz različitih nacionalnih perspektiva
Govoreći o ideološkim aspektima tumačenja Andrićevog stvaralaštva, Bulatović je rekao da je njegovo djelo bilo predmet kritika u dijelu bošnjačke recepcije, dok se u hrvatskom kontekstu najčešće govorilo o odnosu prema njegovom mjestu u kanonu hrvatske književnosti.
On je dodao da ni srpska recepcija nije bila potpuno oslobođena političkih tumačenja.
– Tokom ratnih godina postojao je pristup koji se nije u tolikoj mjeri bavio tumačenjem samog piščevog djela, već je u njemu prepoznavao političkog saveznika, učitavajući u književnost ono što su drugi kritičari vidjeli, ali sa pozitivnim predznakom – rekao je Bulatović.
Negativne kritike postojale i prije devedesetih
Bulatović je istakao da negativna tumačenja Andrića nisu nastala tek devedesetih godina, ali da su tada dobila najveći zamah.
– Andrić je bio izložen negativnim kritikama još od tridesetih godina, pa sve do šezdesetih godina nakon dobijanja Nobelove nagrade. To je geneza tog negativnog recepcijskog toka – naveo je on.
Dodao je da negativan odnos prema Andriću nije ostao ograničen samo na prostor bivše Jugoslavije, već je kroz rad pojedinih inostranih slavista dobio i međunarodnu dimenziju.
Andrić kao književnik iznad političkih podjela
Na pitanje koliko politike ima u Andrićevom djelu, a koliko Andrića u politici, Bulatović je rekao da je političkih elemenata u njegovom stvaralaštvu mnogo manje nego što se to često predstavlja.
– Riječ je o političkom učitavanju iz vanknjiževnih pobuda, u vremenu kada je nacionalno svrstavanje postalo veoma važno. Nažalost, to nije fenomen koji je trajao samo tokom rata, već je ostao prisutan u jednom dijelu akademske kritike – rekao je Bulatović.
On je dodao da se Andrić u zapadnoj slavistici i dalje uglavnom posmatra kao jugoslovenski, a ne isključivo srpski pisac.
– Kada bi se o njemu govorilo samo kao o srpskom piscu, negativni odjeci u međunarodnim okvirima bili bi vjerovatno mnogo oštriji i brojniji – zaključio je Bulatović.
Izložba otvorila prostor za nova tumačenja
Autor izložbe „Ivo Andrić i Sarajevo“ i docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Borjan Mitrović rekao je da je uz izložbu planirana organizacija više pratećih predavanja.
On je istakao da je publika imala priliku da čuje izlaganje Borisa Bulatovića, naučnika sa bogatim istraživačkim iskustvom, koji je boravio na slavističkim institutima u inostranstvu i autora knjige „Oklevetana književnost“.
– Predavanje je bilo posvećeno tumačenju recepcije Ive Andrića u postjugoslovenskom kontekstu – rekao je Mitrović.
Prema njegovim riječima, tema je bila način na koji se Andrić čita sa različitih ideoloških, društvenih i političkih stanovišta od raspada Jugoslavije do danas.
Andrić preživio ideološke podjele
Mitrović je naveo da cilj izložbe nije samo predstavljanje istorijskih činjenica, već i proširivanje tema koje se odnose na proučavanje Andrićevog djela.
– Mogli bismo reći da je ovo predavanje nastavilo priču na kojoj smo mi stali, zaključno sa 1975. godinom. Cilj nije strogo vezan samo za teme predstavljene na plakatima, već da proširimo andričološke teme na našim prostorima – naglasio je Mitrović.
Govoreći o današnjem čitanju Andrićevog djela, on je rekao da postoje različiti otkloni u pojedinim sredinama, ali da su oni posljedica određenih društvenih i političkih faktora.
– Mislim da je Andrić kao književnik preživio sve podjele i pogrešna, neknjiževna tumačenja i da i dalje živi među čitalačkom publikom na isti način kao i u decenijama prije nas – poručio je Mitrović.
