Veoma je važno voditi računa o značaju srpskog jezika u svakodnevnom životu i očuvanju njegovog izvornog oblika, rekao je Srni profesor srpskog jezika Miroslav Čavarkapa.
“Svjedoci smo vremena u kojem jedan jezik ima više naziva, što predstavlja problem u očuvanju njegovog izvornog oblika. Takav problem je naročito izražen kod nas, dok se sa tim ne susreću drugi jezici, poput njemačkog i francuskog, koji se razvijaju bez većeg uticaja politike i svakodnevnog života”, rekao je Čavarkapa.
On napominje da je pojam pismenosti danas dosta drugačiji od pojma pismenosti u 20. vijeku, ali da vjeruje da se tehnologija može iskoristiti za razvoj i očuvanje srpskog jezika.
“S druge strane, mnogi drugi faktori, prije svega socijalni status, više su uticali i utiču već nekoliko decenija na jezik i njegov razvoj kod generacija koje dolaze”, ukazuje Čavarkapa, koji radi kao nastavnik srpskog jezika u Osnovnoj školi “Sveti Sava” u Istočnom Novom Sarajevu.
U radu sa učenicima, sa djecom osnovnoškolskog uzrasta, Čavarkapa uočava da im je vrijeme interesovanja za nečim svedeno na minimum.
“Polako se gubi vrijeme, ako već nije, kada su učenici studioznije pristupali rješavanju zadataka i problematike koja se pred njih postavi. To je osnovni uzrok koji utiče na sve sfere života, pa i na njegovanje i razvijanje ljubavi prema jeziku”, rekao je Čavarkapa, nekadašnji dobitnik Svetosavske nagrade.
On ne smatra da su tehnološka dostignuća i društvene mreže direktno dovele do pada interesovanja kod mladih za učenje srpskog jezika, iako je sve manje onih koji pišu bogate tekstove i onih koji se bogato usmeno izražavaju.
Kada je riječ o komunikaciji u javnom prostoru, Čavarkapa je naglasio da se mora voditi računa o načinu i kulturi komunikacije.
Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se 21. februara još od 1999. godine s ciljem njegovog očuvanja, unapređenja i razvoja, kao i njegovanja jezičke kulture i raznolikosti.
