Sveštenik Vojislav Čarkić bio je čovjek koji je život posvetio narodu, cijeli život na Hristovom putu i istinski stvaralac Republike Srpske i Srpskog Sarajeva, izjavio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić na komemorativnom skupu popu Žući u porti Hrama Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Novom Sarajevu.
“Prota Voja je napustio ovozemaljski život koji će mu donijeti vječnost. Ponosni smo jer možemo da kažemo da smo živjeli u vijeku Voje Čarkića, čovjeka koji je bio odan Hristu”, rekao je Ćosić.
On je dodao da je do 1992. godine prota Čarkić bio Hristov sluga koji je zalutale Srbe vraćao pravoslavlju i Bogu, a od 1992. do 1995. godine Hristov vojnik.
“Bio je Hristov vojnik koji je hranio neprijatelja, a istovremeno Hristov sluga u improvizovanim prostorijama na Grbavici gdje je služio, sahranjujući sve koji su život dali za Republiku Srpsku”, istakao je Ćosić.
On je dodao da je prota Voja živio, ne uz narod, nego sa narodom svaki dan.
“Imao je bezbroj dobrih savjeta za sve nas. Čini mi se da su za njega najradosnije bile situacije kada je posjećivao Vojničko groblje u Miljevićima, da je najveći oreol sreće imao na licu kada je bio sa svojim saborcima, znajući da ih je sebi svojstveno oplakao i kako ih je sahranjivao”, rekao je Ćosić.
On je naglasio da Srpsko Sarajevo neće zaboraviti protu Voju.
“`Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi` – to je bio naš prota Vojo. Bog da mu dušu prosti, neka mu je vječna slava i hvala”, poručio je Ćosić.
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović podsjetio je na životni put sveštenika Čarkića, njihovo poznanstvo i protinu ulogu u izgradnji crkve u Miljevićima u Istočnom Novom Sarajevu.
“Želim da istaknem ulogu koju je imao prota Voja u proteklom periodu zajedno sa nama, kada je otpočela i gradnja Srpskog Sarajeva koja traje i sada, sa današnjom generacijom. On je obilježio jedno vrijeme i neka ova crkva bude sjećanje na sve što je činio”, rekao je Šarović.
Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić rekao je da prota Vojo nije bio samo sveštenik, već temelj srpskog identiteta i vjere.
“Naš prota je bio riznica savjeta, po potrebi kritika, britkog jezika, ali otvorenog i čistog srca. Svaki kamen naše crkve nosi trag njegove posvećenosti, svaki trenutak u našem životu nosi pečat njegove mudrosti i dobrote. Dao je sebe ovom gradu i vječno služio ovom gradu i narodu”, rekao je Katić.
Predsjednik Boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo Dragiša Tuševljak izjavio je da se borci danas opraštaju od popa Žuće, čiji će lik i djelo čuvati od zaborava.
“Dao je veliki doprinos u stvaranju Republike Srpske, izgradnji Srpskog Sarajeva, bio je stalni član Boračke organizacije, cijenjen, poštovan i uvažavan”, rekao je Tuševljak.
On je napomenuo da je sveštenik Čarkić dobitnik brojnih odlikovanja i priznanja.
Prije komemoracije, u Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Novom Sarajevu služena je Sveta liturgija.
Vojislav Čarkić, u narodu poznat i kao pop Žućo, preminuo je u subotu, 4. maja, u 87. godini.
Pop Žućo je Odbrambeno-otadžbinski rat proveo na prvoj liniji na Grbavici koja je poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pripala Federaciji BiH. Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, zajedno sa srpskim narodom Grbavice, prešao je u Istočno Sarajevo gdje je nastavio službu u crkvi u Miljevićima.
Prota Vojo je 1996. godine, kada je Grbavicu napustilo oko 5.000 njenih stanovnika, izašao na čelu litije noseći krst koji su osveštala dva patrijarha, preko Vraca, do teritorije Republike Srpske.
Kada su počeli ratni sukobi, sveštenik Čarkić je pomagao Srbima koji tada nisu uspjeli da izađu iz federalnog Sarajeva na srpsku stranu.
Tokom rata je više hiljada paketa poslao preko Miljacke, na teritoriju pod kontrolom takozvane Armije BiH. Od tih paketa je pola išlo muslimanima, a pola Srbima, Hrvatima i Jevrejima koji su ostali u drugom dijelu Sarajeva.
U kolektivnom sjećanju sarajevskih Srba, ali i mnogih drugih, zauzeo je neizbrisivo mjesto kao vojni sveštenik u uniformi sa krstićem na vunenoj kapi.
Tokom rata nosio je čin majora, a poslije njega ozvaničen je kao potpukovnik.
Nema stanovnika Istočnog Sarajeva koji nije čuo za popa Žuću.
Otac Vojo rođen je 1937. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovnu školu i nižu gimnaziju. Nakon završetka gimnazije, upisao je petogodišnju Bogosloviju u Prizrenu koju je završio 1958. godine, a nakon toga studije nastavio na Teološkom fakultetu u Beogradu.
