Postavljanje bilborda sa fotografijama iz vremena egzodusa sarajevskih Srba, kao i onim koje svjedoče kako danas izgleda Istočno Sarajevo, označilo je obilježavanje 30 godina od jednog od najtežih događaja u novijoj istoriji srpskog naroda, izjavio je Srni gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.
“Sjećamo se kraja 1995. i početka 1996. godine kada su Srbi Sarajeva, nakon više od tri godine Odbrambeno-otadžbinskog rata, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma ostali bez prostora na kojima su generacijama živjeli, rađali se i umirali, a koje su u ratu odbranili”, podsjetio je Ćosić.
Gradonačelnik Istočno Sarajeva ukazao je na obavezu svih generacija da sjećanje na to vrijeme ne izblijedi.
“Zato mi je posebno važno što smo grad i svih šest opština zajednički odlučili da ovaj značajan jubilej obilježimo saborno, dostojanstveno i sa poštovanjem prema žrtvi koju je naš narod podnio zarad Republike Srpske”, rekao je Ćosić.
On je najavio realizaciju niza aktivnosti u ustanovama kulture i obrazovanja, kao i u digitalnom prostoru kako bi se istina o egzodusa sarajevskih Srba sačuvali od zaborava.
“Pozivam sve naše sugrađane da svako na svoj način da doprinos kulturi pamćenja. O egzodusu mora da se govori u institucijama, naučnim krugovima, u porodicama, među mladima”, naglasio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
Ćosić ističe da o egzodusu mora da se govori u institucijama, naučnim krugovima i u porodicama, među mladima.
“To nije samo sjećanje na prošlost, već i odgovornost prema budućnosti. Danas, u Istočnom Sarajevu, nadomak naših nekadašnjih ognjišta, živimo i gradimo zajednicu mirno, odgovorno i ponosno. Odlučni smo da ostanemo, da se razvijamo i da svojoj djeci obezbijedimo siguran život dostojan čovjeka, poštujući sve druge i čuvajući svoj”, poručio je gradonačenlnik Ćosić.
Masovni egzodus sarajevskih Srba zvanično je počeo 17. februara 1996. godine iz srpskih sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripale FBiH i trajao je gotovo do kraja marta.
Procjenjuje se da je 120.000 do 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo, a jedan od najpotresnijih aspekata bila je ekshumacija i prenošenje posmrtnih ostataka upokojenih na teritoriju Republike
