Sve regionalne inicijative, poput “Otvorenog Balkana”, naslonjene su na to da zemlje regiona imaju dobru infrastrukturu, da se privredi omogući nesmetana komunikacija i da se potom gradi i razvija ekonomska saradnja kako bi ljudi konačno vidjeli koristi i kako bi na osnovu toga pravili bolje političko razumijevanje…
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da ekonomija i ekonomska saradnju mogu biti recept za smirivanje političkih odnosa između zemalja regiona, te da je to moguće kada dovoljno naraste svijest da su projekti i njihova realizacija predominantna dimenzija regionalnih odnosa.
Cvijanovićeva je u intervjuu Srni naglasila da je ekonomska saradnja dobra osnova za bolje odnose u regionu, mada ona neće i ne može otkloniti političko nerazumijevanje o pojedinim ključnim, važnim, pa i bolnim pitanjima.
Ona je ocijenila da je ekonomija dobra formula za relaksaciju regionalnih odnosa, dodavši da su i sve regionalne inicijative, poput “Otvorenog Balkana”, naslonjene na to da zemlje regiona imaju dobru infrastrukturu, da se privredi omogući nesmetana komunikacija i da se potom gradi i razvija ekonomska saradnja kako bi ljudi od toga konačno vidjeli koristi i kako bi pravili bolje političko razumijevanje.
Cvijanovićeva je rekla da BiH u tom pogledu uvijek nastupa svađalački, navodeći primjer Pelješkog mosta.
“Nas strašno boli glava kao `veliku pomorsku silu koja raspolaže velikim pomorskim dobrom`, naravno pod navodnicima, zašto Hrvatska pravi Pelješki most. I onda to ode u nedogled, a poslije toga vidite izgrađen most i njegov značaj za ekonomiju. Koliko god su galamili o mostu, sad niko više ništa o tome ne priča”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je velika galama bila i u vezi sa Rafinerijom Brod, projektom “Buk Bijela”, te aerodromom u Trebinju.
“Pojavili su se neki stranci koji prave neku priču oko aerodroma u Trebinju. Koga ugrožava izgradnja aerodroma!? Iz toga se vidi koliko je to sve zatrovano i neracionalno, umjesto da se kaže – zeleno svjetlo za sve projekte”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da se Turska uključila i htjela da da dodatni zamajac regionalnoj saradnji preko velikog infrastrukturnog projekta auto-puta Beograd-Banjaluka-Beograd-Sarajevo, ali da se nikada nije moglo dogovoriti o tome.
“To je trajalo tri godine, ali se nije mogla naći receptura ni oko finansiranja. Dakle, imate nekad nekoga sa strane ko hoće da pomogne, ali ne kada je to nešto na unutrašnjem ili međuregionalnom planu. Tada se oko toga napravi čitava drama. Mislim da je to bolesno. Zdrav pristup je da vidite sve ono od čega vaš građanin može da vidi neki ekonomski benefit. Za mene je to racionalno razmišljanje i racionalno djelovanje”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je u intervjuu Srni naglasila da bi ekonomska saradnja olakšala život građana, ali i komunikaciju za neko buduće vrijeme.
“OTVORENI BALKAN” INICIJATIVA KOJA OTVARA NIZ MOGUĆNOSTI ZA SVE GRAĐANE
Govoreći o inicijativi “Otvoreni Balkan”, Cvijanovićeva je rekla da je to veoma dobra priča u kojoj se otvaraju velike mogućnosti za sve građane regiona.
“Ja želim, na primjer, da vidim da naši privrednici i prevoznici idu jednom trakom na graničnom prelazu na kojoj imamo oznaku `OB` – `Otvoreni Balkan`, da prolaze bez ikakvih procedura, nesmetano, bez čekanja. Sada kada naiđemo bilo gdje vidimo kilometarske kolone kamiona koji budu zarobljeni po tri, četiri, pet, sedam dana. Toga ne bi bilo da smo dio te inicijative.
Takođe, želim da vidim naše studente koji, kada završe dvije godine studija u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, mogu bez problema da nastave studij, na primjer, u Skoplju. Ili da se našim radnicima priznaju kvalifikacije bez ikakvog proceduralnog administriranja koje mu otežava život”, istakla je Cvijanovićeva.
Navodeći da niko nikoga ne može nigdje natjerati, Cvijanovićeva je ocijenila da su partneri iz Federacije BiH od te inicijative napravili neku zastrašujuću političku priču kako to navodno znači neku drugu vrstu integracija.
“Pa, samo neozbiljan čovjek može tako da tvrdi, jer ako pogledate u ovu esenciju u ovom malom konglomeratu da imate Srbiju, Albaniju, Sjevernu Makedoniju onda se postavlja pitanje po čemu je to velikosrpsko ili po čemu je to velikoalbansko?”, rekla je Cvijanovićeva.
Govoreći o navodima iz političkog Sarajeva da BiH sve te pozitivne stvari iz priče o “Otvorenom Balkanu” ima kroz “Berlinski proces”, Cvijanovićeva je rekla da se dosta toga preklapa, ali da je “Otvoreni Balkan” bitan zbog drugih stvari, zbog neke druge bliskosti.
“Mi smo djelili ovaj zajednički prostor, i zbog razumijevanja određenih procedura, obrazovnog sistema i svega toga što smo manje više naslijedili iz bivše države, mnogo lakše bi ostvarili neke stvari. `Otvoreni Balkan` bi značio kao još jedan nivo integracija koji bi nam dao veće prilike i šanse nego što nam daje `Berlinski proces`. Ali, oni to tako čudno brane po principu `ovo je strano pa treba da branimo`, a `Otvoreni Balkan` je domaće pa to ne valja'”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da bi voljela da je BiH u “Otvorenom Balkanu”, te da vjeruje da će Crna Gora prije BiH postići dogovor o pristupanju “Otvorenom Balkanu”.
SA CRNOM GOROM GRADITI DOBROSUSJEDSKE ODNOSE
Komentarišući protekle izbore u Crnoj Gori, Cvijanovićeva je rekla da izbori u Crnoj Gori jesu važno pitanje, jer je važno pitanje svake države – šta se dešava u njenom okruženju.
“Kada je riječ o prostoru bivše Jugoslavije, mi još više pridajemo pažnju takvim dešavanjima, s obzirom na prošlost koju smo imali i probleme iz kojih smo izašli. Moja želja i nada, a vjerovatno zbog toga imam i očekivanja, jeste da prevaziđemo uspone i padove koje smo imali u prethodnom periodu, da idemo linijom uspona, unapređujemo naše odnose, da se bolje razumijemo, da ne pravimo jedni drugima političke probleme, da se borimo sa onim što jesu svakodnevni naši stvarni životi i da konačno ne gledamo jedni druge na neprijateljski način”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je građanima Crne Gore, koji su u prethodnim godinama imali mnogo turbulentnih perioda, poželjela mir, stabilnost i bolju političku i ekonomsku situaciju.
“Želim da imamo dobrosusjedske odnose i dobru saradnju sa svim nivoima vlasti. LJudi u Crnoj Gori znaju da u BiH glavne nadležnosti imate na nivou entiteta i ako želite da nešto realizujete zajednički to mora da bude adresa za određene razgovore. Svakako ne isključujem ni nivo BiH za određenu komunikaciju koja je opet predviđena ili po nadležnostima pretpostavljena”, rekla je Cvijanovićeva.
REALIZOVANE POSJETE SRPSKOG ČLANA PREDSJEDNIŠTVA DONOSE PRVE REZULTATE
Kada je riječ o njenim izuzetno važnim aktivnostima po svijetu i realizovanim posjetama UN, SAD, Briselu i Azerbejdžanu koje imaju uticaja na pozicioniranje srpskog člana Predsjedništva BiH, Cvijanovićeva je rekla da je dobro pozicioniranje na konferenciji UN dalo osnovu za realizaciju određenih projekata.
“Od interesa mi je bilo da razgovaram i sa njihovom specijalizovanom agencijom za hranu zato što imamo mnogo projekata koje realiziju ministarstva poljoprivrede Srpske i FBiH tako da smo htjeli da se ta saradnja nastavi i u budućem periodu”, rekla je Cvijanovićeva.
Govoreći o posjeti članova Predsjedništva Briselu, ona je navela da je to bila posjeta tri člana Predsjedništva koji imaju različite stavove o određenim pitanjima.
“Jedni tamo odu pa samo pričaju kako treba uvoditi sankcije, kako treba nekoga maltretirati. Jedni odu da objasne, i sebe tu svrstavam, šta je suština problema u BiH i šta mislimo da se može uraditi, a da niko nikome ništa ne oduzima, ne uzurpira i da živimo u nekom uređenijem svijetu bar međuljudskih i međupolitičkih odnosa, i međuetničkih konačno”, istakla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, bilateralni sastanci daju priliku da se pozicioniraju određeni stavovi i da se, bez zloupotrebljavanja, ukaže ko šta u okviru BiH zagovara i iznese stavove o tim temama.
Govoreći o posjeti Azerbejdžanu, Cvijanovićeva je rekla da je rezultat te posjete činjenica da predsjednik te države za par dana dolazi u zvaničnu posjetu BiH.
“Što se tiče Amerike, i to je bila tipska posjeta, često tamo putujem i onda uglavnom znam ko su sagovornici. Manje više to su isti sagovornici i manje više istog ponašanja kao u Briselu”, pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da će uskoro posjetiti Kubu, na poziv predsjednika te zemlje, i da bi ta radna posjeta trebala da olakša svim zainteresovanim ministarstvima zdravlja u BiH da naprave određenu vrstu saradnje, kakvu imaju pojedine zemlje regije.
“Vidjećemo kako uvezati određene stvari koje se tiču zdravstvenog sektora da bismo i mi imali pristup vakcinama protiv raka koje ima Kuba. Biće to prilika da vidim i njihov naučno-istraživački centar”, rekla je Cvijanovićeva napominjući da je Srbija vrlo aktivna na toj vrsti saradnji sa Kubom.
Osvrćući se na funkcije predsjednika Republike Srpske i predsjednika Vlade Srpske koje je ranije obavljala i sve što je dobro učinila, posebno za majke, djecu, penzionere, Cvijanovićeva je rekla da je i dalje u komunikaciji sa predstavnicima brojnih udruženja Srpske kojima je pomogla, ističući da su to situacije gdje se čovjek uvijek osjeća dobro i ugodno zato što zna da može da realizuje stvari koje su korisne.
Iako u formalnom smislu ima druga zaduženja, kao što su odbrana i spoljna politika, Cvijanovićeva je rekla da je nastavila komunicirati sa određenim udruženjima Srpske i doprinositi njihovom radu.
“Naravno, u okviru svega toga mi imamo predsjednika Republike Milorada Dodika koji je na čelu tog tima, imamo Vladu koja izvršava svoj dio poslova i definiše stvari iz svoje nadležnosti, ali ja se uvijek osjećam dobro, korisno, lijepo i ugodno kada sam u tom timu zato što znam kako funkcionišemo. Tu su svakako i naši ljudi u Narodnoj skupštini i svi mi se zajedno dogovaramo, pravimo određene strategije i operativne planove a onda vidimo i određene rezultate”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da duguje veliku zahvalnost institucijama Republike Srpske za posvećenost i donošenje velikog broja konkretnih mjera u vezi sa povećanjem plata, penzija, socijalnih davanja, realizacijom važnih projekat u teškim vremenima koja su zahtjevala mnogo napora.
TENISKI TURNIR MNOGO DOPRINIJEĆE AFIRMACIJI BANJALUKE
Govoreći o predstojećem teniskom turniru “Srpska open”, Cvijanovićeva je rekla da je ponosna na razvoj tog projekta, posebno na činjenicu šta će taj turnir značiti za Banjaluku i Republiku Srpsku u raznim aspektima.
“Tih dana vi ste na mapi svjetskog sporta, tenisa, sa vrlo važnim imenima koja svijet poznaje zato što iza njih stoje sjajni rezultati. Oni će biti u Banjaluci, dešavaće se nešto što je spektakularno. Druga stvar, što me posebno raduje, jeste ogroman interes koji je iskazan za tu sporstku manifestaciju. To nije nešto što je onako palo nekome na pamet da napravi, a nema nekakvu pozadinu. Taj sportski događaj Ima i te kako pozadinu, to će dovesti sve te ljude ovdje u Banjaluku, u Republiku Srpsku”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da će turnir mnogo značiti za afirmaciju Banjaluke i Republike Srpske i poželjela dobrodošlicu svim učesnicima, navijačima i gostima koji će doći na teniski turnir.
“`Srpska open` nije mali, regionalni događaj, već globalni događaj”, istakla je Cvijanovićeva, navodeći da je prezadovoljna i ponosna na činjenicu da se u kratkom vremenskom roku sve postiglo, dogovorilo i riješilo.
