Nakon vaskršnje radosti, okupljanja porodice, svečanih trpeza i trenutaka duhovnog mira, dolazi dan kada se život polako vraća svom ritmu.
Prva srijeda nakon Vaskrsa u našem narodu nosi poseban naziv – Svijetla, ili kako je u nekim krajevima zovu, Garava srijeda. Iako na prvi pogled običan radni dan, za mnoge je ovaj datum i te kako simboličan – trenutak kada se osluškuju signali sa neba, kada se tumače znaci prirode i kada se, prema vjerovanjima naših predaka, može naslutiti kako će izgledati cijela naredna godina.
Ova srijeda nosi i jedno važno značenje, ona je prvi dan posle velikog prazničnog predaha kada se narod vraćao svakodnevnim obavezama, ali uz poseban osvrt na prirodu. Naši stari su pažljivo posmatrali vrijeme ovog dana, jer se vjerovalo da ono otkriva sudbinu cijele godine. Ukoliko je nebo oblačno i tmurno – to je loš znak. Govorilo se da će godina do sledećeg Vaskrsa da bude teška, puna oskudice i briga. Ali ako je nebo vedro, bez oblaka – to je najava obilja, plodnosti i blagostanja.
U različitim krajevima Srbije postojala su i posebna narodna vjerovanja vezana za ovu srijedu. U užičkom kraju, recimo, ljudi su smatrali da onaj ko danas vidi zvezdu padalicu, može očekivati sreću tokom cijele godine. Postojala je i vjerovanja dublje simbolike, ako vam je neko drag nedavno preminuo, a ugledate zvijezdu padalicu, to nije slučajnost – to je znak, jer je ta zvijezda, vjerovalo se, pripadala upravo pokojniku.
Zašto “Garava srijeda”?
Neobičan naziv “Garava srojeda” potiče iz jednog starog običaja koji je bio prisutan u Banatu sve do Drugog svjetskog rata. Tog dana, neoženjeni momci iz sela formirali bi veselu povorku, uz zvuke svirača, i sa sobom vukli veliki panj. Tokom povorke, žene iz sela su ih dozivale, šaljivo prozivale zbog toga što još nisu stali “na ludi kamen”, a zatim ih – nagaravile. Lica bi im bila umazana gareži, kao vid ritualne šale i simboličnog označavanja neženja.
Ovaj šaljivi, gotovo karnevalski običaj, imao je i dublju poruku – podsmijeh, ali i podsticaj na brak, zajednicu i osnivanje porodice, što je u tadašnjim sredinama bilo od velike važnosti.
Svijetla, ali i “trapava” srijeda
Svijetla srijeda se u pravoslavnom kalendaru nalazi u posebnoj nedjelji – Svijetloj ili Trapavoj nedjelji, prvoj posle Velikog posta. To je period radosti, proslave Vaskrsa i duhovnog olakšanja. Zanimljivo je i da se ove srijede i petka ne posti – što je još jedan pokazatelj da se praznično raspoloženje produžava i posle samog praznika.
Naši preci su govorili: “Ko zgriješi srijedom – grijeh mu ostaje zauvijek.” I iako danas ovakve izreke doživljavamo više kao deo bogatog narodnog nasleđa, one svedoče o poštovanju koje se nekada gajilo prema određenim danima u nedjelji.
Svijetla ili Garava, duhovna ili šaljiva – ova srijeda je više od običnog dana. Ona je podsjetnik na vezu koju imamo sa prošlošću, sa prirodom i sa sopstvenim korjenima. I dok posmatramo nebo tražeći znak, možda ne tražimo odgovor – već samo mir i nadu da će godina koja je pred nama donijeti više svjetla nego tame.
