Pisac i istoričar iz Foče Petar Aškraba Zagorski nastavio je svoj istraživački rad o porijeklu srpskih porodica izdavanjem svoje 16. knjige “Greboslovi”.
Istražujući natpise sa kamenih nadgrobnih spomenika – grebnica, odnosno stećaka, kako on ne voli da ih naziva tvrdeći da su taj naziv nametnuli austrougarski okupatori, Aškraba otkriva porijeklo današnjih prezimena i njihovu međusobnu povezanost, rečeno je na promociji ove knjige u fočanskom Centru za kulturu i informisanje.
Aškraba kaže da je istraživanjem obuhvatio cjelokupan prostor od Soluna do Alpa, koji naziva Zagorskom Srbijom.
“Krenuo sam od prezimena na kamenim grebnicama, koje imaju 55 naziva, kao mramori, kamovi, grčka groblja, nekropole, kaurska groblja, a zatim od raznih pomena srednjovjekovnih Srbalja u arhivima. A onda sam pratio živuća prezimena, njihova kolanja, premještanja, razilaženja u više prezimena, islamizaciju, katolizaciju, ko je sa kim rodbina, ko je bio sa kim u kakvim vezama, šta je za koju porodicu značajno”, objašnjava Aškraba.
On naglašava da su kamene grebnice svukuda razuđene po ovom prostoru, a više ih ima po kamenitim područjima, ali ih ima i do Krupnja i Šapca u Srbiji, do Teslića u Republici Srpskoj, do Slovenije i ostrva u Jadranskom moru.
“Pojam stećak, odnosno stesak, nešto zatesano, izmislila j Austrougarska, htjela je da kaže da Srbi nemaju istoriju. Međutim, na grebnicama mnogo piše i mnogo kazuje. Nama su neprijatelji sve uništili, ali nisu mogli uništiti kamene grebnice i mi Srbi treba da se držimo samo istine, ništa Srbi ne treba da lažu, istina postoji na kamenim grebnicama”, ističe Aškraba.
Istraživanje porijekla porodica dovelo ga je do zaključka da svi na ovim prostorima potičemo od malog broja ljudi, da se svi slijevamo u jedan lijevak i da smo svi svojta.
“Našao sam po 3.000 prezimena koja su nastala iz jednog prezimena. Recimo iz prezimena Orlovići, koji su sa Zelengore, iz sela Orlovići gdje je Orlovića jezero, koje je Austrougarska upisala kao Orlovačko da ne bi bilo na ić”, tvrdi Aškraba.
On dodaje da su na tom prostoru, između Kalinovika i Nevesinja, i Romanovići, od kojih su, priča autor, Kotromanovići, banovi Bosne, a koji su slavili Đurđevdan.
Aškraba navodi da su njegove knjige, odnosno bar jednu od 16, pročitalo više od 300.000 ljudi.
“Na kraju knjige sam naveo šta su o mojim knjigama rekli čitaoci, njih više od 50, naveo sam njihova imena, prezimena i mjesto gdje žive. Javljaju se Srbi sve tri vjere, ne samo pravoslavni, nego i poislamljeni, pokatoličeni, imam neke katolike i islamce koji su se vratili u pravoslavlje. Vidjeli su u mojim knjigama svoje porijeklo i zahvaljuju mi se”, kaže Aškraba.
Na promociji knjige “Greboslovi” govorili su i direktor Centra za kulturu i informisanje Slavica Filipović i Marko Medarević iz Drvara, koji je zahvaljujući Akrabinom istraživanju, kako je rekao, pronašao porijeklo svoje porodice unazad sedam vijekova.
