Suša i nedovoljna količina padavina doveli su do izuzetno teške hidrološke situacije na području Pala zbog čega su uvedene redukcije vode, a stabilizacija vodosnabdijevanja zavisi od obilnijih padavina, izjavio je Srni direktor paljanskog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Boris Gojković.
Gojković je rekao da je u posljednja četiri mjeseca zabilježeno svega četiri do pet kišnih dana, uglavnom sa lokalnim pljuskovima koji nisu znatnije poboljšali stanje na izvorištima.
“Izuzetno je teška situacija i iz dana u dan se nadamo novim padavinama. Za uredno vodosnabdijevanje potreban nam je kontinuitet padavina, ali i zime sa više snijega, čijim se topljenjem dopunjavaju podzemne akumulacije”, naveo je Gojković.
On je rekao da je ovogodišnja suša jedna od najtežih koje pamte dugogodišnji radnici preduzeća, te je naveo da je pravo čudo što su redukcije na širem području Pala uvedene tek u oktobru.
REDUKCIJE NA PALAMA, U MOKROM I PODGRABU
Gojković je naveo da je najteža situacija u vodovodnom sistemu Mokro, gdje su redukcije uvedene prije oko dva mjeseca, prvobitno u periodu od 10.00 do 14.00 časova, a da je zbog dodatnog pogoršanja hidrološke situacije njihov obuhvat proširen.
On je naveo da se u narednim danima razmatra mogućnost dodatnih redukcija tokom noći ukoliko ne bude obilnijih padavina.
Prema njegovim riječima, redukcije su na snazi i u vodovodnom sistemu Podgrab, od 22.00 časa do ranih jutarnjih časova, dok su na Palama uvedene 7. ili 8. oktobra, prvobitno od 8.00 do 16.00 časova.
“To nije bilo poslije izbora, već u trenutku kada više nisu mogli adekvatno da odgovore na potrebe svih korisnika i nakon dodatnog pogoršanja situacije, bili su prinuđeni da prošire obuhvat redukcija i uvedu i od 18.00 do 7.00 časova”, naveo je Gojković.
On kaže da, i uz takav režim pojedina naselja, njihovi dijelovi i objekti povremeno ostaju bez vode ili sa smanjenim pritiskom, čak i kada nisu obuhvaćeni najavljenim redukcijama.
Gojković je ocijenio da su za normalizaciju vodosnabdijevanja užeg gradskog područja Pala potrebna tri do četiri kišna dana, dok su za oporavak izvorišta vrela Prače, sa kojeg se snabdijevaju Jahorina, Istočno Novo Sarajevo, te Sarajevo, potrebne znatno obilnije padavine u trajanju od desetak dana.
On je naveo da u ovom trenutku nedostaje oko 20 do 30 litara vode u sekundi kako bi potrebe svih korisnika na Palama bile zadovoljene u punom kapacitetu.
Osvrćući se na komentare da Sarajevo ima vodu dok je na Palama nema, on je pojasnio da se količine koje se isporučuju preduzećima u Sarajevu i Istočnom Novom Sarajevu uglavnom odnose na viškove vode u periodu redovnog vodosnabdijevanja, te da se isporučuju gravitaciono, uz minimalne troškove.
“U ovakvim uslovima vode nedostaje i na izvorištima sa kojih se snabdijevaju ta preduzeća, uključujući vrelo Prače i Stansko vrelo. Čak i kada bismo sve količine koje trenutno isporučujemo preusmjerili na naš sistem, i dalje bismo na Palama imali redukcije”, pojasnio je Gojković.
On je naglasio da je prioritet vodovodnog preduzeća redovno snabdijevanje stanovništva, navodeći da jezero za osnježavanje na Jahorini još nije napunjeno.
Gojković je naveo da će u dogovoru sa rukovodstvom Olimpijskog centra “Jahorina” pristupiti punjenju jezera nakon stabilizacije vodosnabdijevanja, vodeći računa i o predstojećoj zimskoj sezoni, od koje zavisi egzistencija velikog broja sugrađana.
On je zahvalio građanima za strpljenje i razumijevanje, posebno prilikom ponovnog uspostavljanja vodosnabdijevanja nakon završetka redukcija.
Gojković je pojasnio da puštanje vode nije trenutan proces, jer je potrebno postepeno otvarati ventile i napuniti cjevovode velikih profila kako bi se uspostavio radni pritisak i izbjegli hidraulički udari i moguće havarije.
“Zbog toga pojedini korisnici vodu dobiju već nakon pola časa, dok je drugima potrebno i do dva časa”, naveo je Gojković.
POTREBNA ULAGANJA U VODOVODNU INFRASTRUKTURU
Govoreći o dugoročnom rješavanju problema, Gojković je ukazao na potrebu ulaganja u vodovodnu infrastrukturu s obzirom na razvoj turizma i sve intenzivniju gradnju u opštini Pale, i na Dvorištima i Ravnoj planini, Kremenitim brdima.
On je naveo da su pojedini sistemi i mreže veoma stari, ističući da je vodovodna mreža na Jahorini izgrađena prije Zimskih olimpijskih igara, dok su sistemi Mokro i Podgrab stari oko 70 godina.
Prema njegovim riječima, neophodno je raditi na rekonstrukciji dotrajalih cjevovoda, smanjenju gubitaka vode, izgradnji dodatnih rezervoara i unapređenju hidrotehničke infrastrukture kako bi postojeći sistem mogao da odgovori i na buduće potrebe.
“Gradnju mora da prati ulaganje u infrastrukturu. Uz odgovarajuća ulaganja moguće je obezbijediti dovoljno vode i za postojeće korisnike i za nove objekte, ali je neophodno da se tim pitanjem ozbiljnije pozabavimo u narednom periodu”, istakao je Gojković.
Kada je riječ o Mokrom, kao jedno od prioritetnih rješenja naveo je povezivanje izvorišta Rječica sa Romanijskim vrelima, čime bi se omogućilo bolje korištenje raspoloživih količina vode i smanjila mogućnost ponovnog uvođenja dugotrajnih redukcija.
Za vodovodni sistem Pala, kako je naveo, potrebno je uravnotežiti pritiske između visoke i niske zone, ugraditi odgovarajuće ventile i rekonstruisati pojedine dionice mreže.
Gojković je naglasio da su mogućnosti preduzeća ograničene jer se raspoloživa sredstva uglavnom usmjeravaju na tekuće poslovanje i neophodne popravke, zbog čega je za značajnije zahvate potrebna podrška lokalne zajednice, grada, nadležnog ministarstva i Vlade Republike Srpske.
“Voda je resurs od ključnog interesa za sve nas i moramo na vrijeme ulagati, kako u narednim godinama ne bismo došli u situaciju da ostanemo bez dovoljnih količina za normalno funkcionisanje”, poručio je Gojković.
