Čovječanstvo decenijama gubi bitku protiv bakterija otpornih na antibiotike, a godišnje već umire oko 1,1 milion ljudi od infekcija koje su se nekada lako liječile.
Istraživači sada koriste vještačku inteligenciju (AI) kako bi u rekordnom roku identifikovali nove lijekove protiv bolesti za koje decenijama nema pravog rješenja, poput Parkinsonove bolesti i smrtonosnih superbakterija.
Profesor James Collins sa Instituta za tehnologiju (MIT) ističe da AI omogućava pregled ogromnih hemijskih biblioteka za svega nekoliko dana ili sati.
Njegov tim je pomoću generativnih modela analizirao preko 45 miliona hemijskih struktura i uspio da dizajnira potpuno nova jedinjenja.
Rezultat su dva izuzetno moćna kandidata za liječenje MRSA-e i gonoreje, koja je postala otporna na gotovo sve postojeće lijekove.
Za razliku od klasičnih antibiotika, ova jedinjenja napadaju bakterije na potpuno nove načine, piše BBC.
Sličan proboj ostvaren je i u borbi protiv Parkinsonove bolesti, koja pogađa više od 10 miliona ljudi širom svijeta.
Profesor Michele Vendruscolo sa Cambridge univerziteta objašnjava da je pronalaženje lijekova ranije bilo presporo i preskupo – proces koji je trajao šest mjeseci i koštao milione funti, AI sada obavlja za par dana uz minimalne troškove.
Njegov tim je koristio mašinsko učenje da identifikuje pet obećavajućih jedinjenja koja ciljaju “Levijeva tijela” (naslage proteina u mozgu), sa ciljem da se zaustavi samo napredovanje bolesti, a ne samo ublaže simptomi.
Snaga vještačke inteligencije leži u sposobnosti da suzi pretragu među milijardama molekula i precizno predvidi njihovo djelovanje, otvarajući novu eru u liječenju hiljada rijetkih i neizlječivih oboljenja. Ostaje nam da vidimo šta će biti s ljudskim naučnicima.
