Brzo konstituisanje vlasti u Republici Srpskoj, uz stabilnu dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i poziciju Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH, omogućiće nastavak političke i diplomatske borbe za vraćanje nadležnosti Republike Srpske predviđenih izvornim Dejtonskim sporazumom, izjavio je Dragan Kalinić, poslanik prvog saziva Skupštine srpskog naroda u BiH.
Kalinić je, povodom 31 godine od postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, istakao da zaštita nacionalnih interesa zahtijeva odgovornost i jedinstvo političkih predstavnika, bez obzira na to da li pripadaju vlasti ili opoziciji.
„To podrazumijeva da svi, a prije svega izabrani narodni predstavnici i u vlasti i u opoziciji, kao i ključne demokratske institucije, odnosno ljudi koji ih vode pokažu najviši nivo političke svijesti kada je u pitanju zaštita vitalnih nacionalnih interesa našeg naroda u BiH, ali i šire. Daj Bože da se Srbi bar oko toga slože“, rekao je Kalinić za Srnu.
On smatra da je Dejtonski sporazum tokom prethodnih decenija značajno izmijenjen međunarodnim intervencionizmom i djelovanjem političkih snaga koje zagovaraju centralizaciju BiH.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska treba da insistira na vraćanju nadležnosti koje su joj oduzete, kao i na zaštiti prava na imovinu.
Kalinić, koji je i član Asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“, podsjetio je da je Dejtonski sporazum 1995. godine označio kraj rata i početak mira za sve narode u BiH.
„Sporazum je donio novi Ustav kojim je BiH uspostavljena kao politička zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda. Republika Srpska je u osnovi međunarodno priznata, a putem posebnog sporazuma omogućene su joj specijalne paralelne veze sa Srbijom“, naveo je Kalinić.
Istovremeno je ukazao da je prihvatanje Dejtonskog sporazuma za Republiku Srpsku podrazumijevalo i teške kompromise, naročito u pogledu teritorijalnih ustupaka.
Kao posebno bolne izdvojio je gubitak teritorija u sarajevskim opštinama, neriješeno pitanje Brčkog u vrijeme postizanja sporazuma, koridor prema Goraždu i izostanak izlaska na more.
Kalinić je podsjetio i na nezadovoljstvo tadašnjeg rukovodstva Republike Srpske pregovorima koje je u Dejtonu vodila delegacija predvođena Slobodanom Miloševićem.
Govoreći o budućnosti, ocijenio je da Republiku Srpsku, zbog regionalnih i međunarodnih okolnosti, očekuju nova politička iskušenja.
„Biće mnogo iskušenja u narednim godinama“, upozorio je Kalinić.
U petak, 21. novembra, navršava se 31 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, postignutog 1995. godine u američkoj vojnoj bazi Rajt-Peterson u Dejtonu.
Sporazum, koji je zvanično potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu, okončao je rat u BiH i uspostavio njen poslijeratni ustavni poredak, sa Republikom Srpskom i Federacijom BiH kao dva entiteta.




