Direktor Matične biblioteke Istočno Sarajevo Nataša Kulašinac izjavila je Srni da je problem neadekvatnog prostora jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavaju, te istakla da je knjižni fond odavno premašio kapacitete zgrade u kojoj se ova ustanova nalazi.
“Nedostatak prostora je evidentan. Činjenica je da odavno nismo u mogućnosti da adekvatno smjestimo cijeli fond, posebno na odjeljenjima stručne i strane knjige, a imamo i nekoliko legata”, rekla je Kulašinčeva.
Ona je dodala da to nije samo tehnički, nego i suštinski problem jer biblioteka zaslužuje da ima dostojan prostor koji će biti funkcionalan i dostupan svima.
“Naši planovi podrazumijevaju značajno proširenje ili potpuno novu zgradu, a kad i koliko ćemo uspjeti da riješimo, neće zavisiti samo od nas. Vjerujemo da će u narednom periodu institucije – od opštinskog do republičkog nivoa, prepoznati značaj rješavanja ovog pitanja”, istakla je Kulašinčeva.
Ona je navela da Matična biblioteka Istočno Sarajevo nije samo zbirka knjiga, ona je čuvar kulture, znanja i identiteta srpskog naroda.
Prema njenim riječima, u elektronskom katalogu do sada je obrađeno oko 85.000 bibliotečkih jedinica, što je veoma značajan dio ukupnog fonda od 118.000.
“Ovaj fond je rezultat dugogodišnjeg sistematskog rada, saradnje sa različitim institucijama kulture, izdavačima, te brojnim darodavcima koji su prepoznali značaj biblioteke za zajednicu”, dodala je Kulašinčeva.
Prema njenim riječima, tokom 2025. godine biblioteka je dobila 4.140 naslova putem poklona građana, dok je istovremeno 1.700 knjiga poklonjeno školama, narodnim bibliotekama i drugim ustanovama.
Osim rješavanja pitanja prostora, prioriteti u 2026. godini su unapređenje usluga, obogaćivanje knjižnog fonda, te jačanje digitalnih kapaciteta i razvoj izdavačke djelatnosti.
Ona je navela i da je izdavačka djelatnost Matične biblioteke u prošloj godini bila zapažena – objavljeno je 20 knjiga, 11 audio i devet štampanih.
“Od nekoliko značajnih naslova posebno izdavajmo `Priče iz bolnice Glavnog štaba VRS` Boriše i Mira Stojanovića, `Psihijatrija i vrtlogu rata` Milomira Đerića, `Opsada i odbarna Ilidže` Neđeljka Prstojevića, `Mihailo Miron: filozof i pjesnik` koju su priredile bibliotekari Ivana Kuljanin i Marijana Petronić i `Prestupne godine` akademika Vojislava Maksimovića`”, navela je Kulašinčeva.
Ona je dodala da su ova djela izazvala veliko interesovanje stručne i šire javnosti, a biblioteka je nastavila da njeguje prepoznatljiv izdavački profil.
Kulašinčeva je istakla da se u Odjeljenju za slijepa i slabovida lica radilo na obogaćivanju fonda snimanjem novih audio-knjiga, tako da je u 2025. godini snimljeno 11, a nešto novih naslova dobili su od Specijalne biblioteke za slijepa lica iz Banjaluke.
U prošloj godini su imali posebnu saradnju sa izdavačkom kućom “Imprimatur” i snimili su dvije knjige iz posebne edicije savremene književnosti.
“Takođe, radimo na prilagođavanju usluga potrebama korisnika, uz kontinuiranu saradnju sa udruženjima i pojedincima”, napomenula je Kulašinčeva.
Ona je navela da je tokom 2025. godine Matična biblioteka realizovala veliki broj programskih, edukativnih i kulturnih aktivnosti, a posebno je izdvojila promocije knjiga i susrete sa piscima, kontinuiran rad sa korisnicima svih uzrasta, kao i brojne radionice u Dječijem odjeljenju i kurseve kineskog, grčkog i ruskog jezika.
Ona je dodala da je značajan segment rada bio usmjeren svakodnevno na unapređenje bibliotečkih usluga i digitalizaciju fonda.
“Biblioteka trenutno broji 5.030 članova, od čega su 3.030 u Odjeljenju za djecu što predstavnja stabilan trend rasta iz godine u godinu. Knjižni fond je u 2025. godini dodatno obogaćen novim naslovima, kako putem redovne nabavke, tako i putem donacija sa posebnim akcentom na savremenu književnost i stručnu literaturu”, navela je Kulašinčeva.
Ona je napomenula i da je knjižni fond Dječijeg odjeljenja raznovrstan i da se redovno obnavlja, a od aktivnosti se izdvajaju kreativne i edukativne radionice, čitalački programi, kao i kursevi stranih jezika koji su izuzetno prihvaćeni.
Kada je riječ o posjetama i interesovanju na sajmovima knjiga i drugim manifestacijama, Kulašičneva ističe da posjetioce najviše interesuju zavičajna izdanja, publikacije iz oblasti istorije i kulture, kao i savremena književna produkcija.
Ona je napomenula da je u kontinuitetu posvećena značajna pažnja stručnom usavršavanju zaposlenih kroz seminare, radionice, stručne skupove i razmjenu iskustava s ciljem unapređenja kvaliteta usluga.
Kulašinčeva je dodala da je u planu i nastavak saradnje sa ambasadama Rusije i Kine u BiH kroz zajedničke kulturne i edukativne projekte, promocije i programe koji doprinose međukulturnom dijalogu.
