Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio je odredbe Zakona o sprečavanju korupcije jer u redovnom godišnjem izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Nepotpuni podaci o imovini
U odluci koju je ASK donijela 23. juna navodi se da je Đukanović Agenciji dostavio nepotpune i netačne podatke o svojoj imovini, iako je bio u obavezi da prijavi svu pokretnu imovinu za koju postoji obaveza registracije kod nadležnih organa.
Prema dokumentaciji, u imovinskom kartonu nije naveden čitav arsenal vatrenog oružja različitih marki i kalibara.
Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon provjere podataka iz službenih evidencija.
Među neprijavljenim oružjem puške, pištolji i revolveri
Među neprijavljenim komadima oružja nalaze se puške „Merkel 140E“ i „Merkel K1“, pištolji i revolveri marke „Smit i Veson“, „Bereta“, „Karakal“, „Magnum risrč dezert igl“, „Zastava CZ99“, mini revolver „Nort ameriken arms“, kao i dva komada vatrenog oružja bez navedenih podataka o kategoriji, marki, modelu i kalibru.
Odbrana: Nije bilo namjere prikrivanja
Punomoćnik Mila Đukanovića u pisanom izjašnjenju naveo je da ne spori vlasništvo nad navedenom imovinom, ali je istakao da nije postojala namjera prikrivanja oružja niti izbjegavanja zakonskih obaveza.
Odbrana je ukazala i na, kako je navedeno, procesne nejasnoće i tvrdila da je nastupila zastara postupka.
ASK: Nije riječ o previdu
Agencija je odbacila te navode, ističući da se od javnog funkcionera koji obavlja najviše državne funkcije očekuje veći stepen odgovornosti i transparentnosti nego od prosječnih građana.
U odluci se naglašava da se neprijavljivanje 11 komada vatrenog oružja ne može smatrati običnim previdom, posebno imajući u vidu da je Đukanović bio u obavezi da podnosi imovinske izvještaje još od 2016. godine.
ASK je navela da rokovi za pokretanje postupka nisu istekli i podsjetila da su propisi koji regulišu prijavljivanje imovine javnih funkcionera u primjeni već dvije decenije.
Takođe je istaknuto da namjera nije konstitutivni element za utvrđivanje povrede Zakona o sprečavanju korupcije.
Mogućnost pokretanja upravnog spora
Agencija je zaključila da Đukanović nije postupao sa „posebnom pažnjom, savjesnošću i odgovornošću“ koju je zahtijevala funkcija predsjednika države.
Protiv ove odluke Đukanović ima pravo da u roku od 20 dana od prijema rješenja pokrene upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore.
