Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom poželio je danas sabranim vjernicima u Sabornoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu da ih Bog molitvama Presvete vladičice uvijek utvrđuje u vjeri, slobodi, hrabrosti i odlučnosti.
Mitropolit Hrizostom, koji je u ovom hramu služio povodom hramovne slave Male Gospojine, u besjedi je istakao da je ovaj svijet veliki rasadnik Božije blagodati, koja se razvija i množi, napominjući da sve ono što je Bog blagoslovio – rađa.
“Neka je srećna krsna slava ovoga svetoga hrama! Da budemo dobri svjedoci Božiji u ovome svijetu, ali još više da budemo hrabri i odlučni kao što je i Bogorodica bila, kada je bila mala djevojčica, kada je primila blagoslov Božiji da postane Bogomajka”, rekao je mitropolit Hrizostom.
NJegovo visokopresveštenstvo je istakao da je čovjeku Bog sve predao da upravlja mudro i da donese plodove rada, koje će Gospod prepoznati i nagraditi svakoga.
“Bog svakome daje ono što je njemu, ali i čovječanstvu najpotrebnije. To je velika uloga koju Bog svakome od nas daje. Da smo svi živi i zdravi, ako Bog da, i dogodine da se ovdje vidimo u zdravlju i veselju!”, poručio je mitropolit Hrizostom.
Kum slave bio je Darko Berjan iz Istočnog Sarajeva.
Odluka o izgradnji Saborne crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu donesena je početkom 1859. godine, do 1862. kupljeno je zemljište i materijal za gradnju crkve, a gradnja je počela 1863. godine, kada su osveštani temelji.
Izgradnja je trajala 11 godina, do 1. maja 1874. godine. Hram je osveštan 20. jula 1872. godine, skoro godinu dana prije potpunog završetka, a osveštao ga je tadašnji mitropolit dabrobosanski Pajsije.
Dozvolu za izgradnju crkve izdao je sultan Abdul Aziz da bi ublažio kritike iz Evrope zbog vjerske netrpeljivosti.
Crkva je izgrađena dobrovoljnim prilozima građana Sarajeva i okolnih mjesta, kao i dubrovačkih, beogradskih, tršćanskih i bečkih trgovaca. Postoji zapis da je i sultan bio jedan od onih koji su dali svoj prilog.
