Ravna planina banerRavna planina baner

Kolumne

Morski vuk

19 Avgust 2021
2 min.
Morski vuk

Piše: Miroslav Janković

Ugodan, topao avgustovski dan u Zaostrogu, anno domini 1985. godine. Porodica sarajevskog profesora matematike P. M. izležava se na plaži: otac, majka i kćerka budno motre na dječaka od oko četiri godine koji se brčka u
morskom plićaku.

Pomodrelih usana i naježene kože, dugo neće da izađe iz vode. Pozive majke i sestre kao da i ne čuje. Otac, Hercegovac iz visokog gatačkog sela, sve nezainteresovano posmatra. Kao da na neki prećutan način sinu daje podršku da još ostane u vodi. Majka ustaje i pokušava mališana za ruku izvesti iz vode. On se opire trzanjem i plačom. Iznervirana, obraća se mužu i traži njegovu pomoć. Profesor se lijeno pridiže iz poluležećeg stava, uglavljuje se bujnom zadnjicom u mekan pijesak, ukršta ruke i obraća se sinu koji se zove Rade:

– Rade, bježi iz vode, uješće te riba.

Dječak samo trepće očima i još snažnije plješće rukama po površini plićaka.

– Bježi, Rade, eto morskog psa! – sad već otac podiže glas.

Mališan i dalje mirno sjedi u vodi do pod pazuhom.

– Bježi, Rade, eto vuka! – dreknu profesor jakim glasom, kao da se s nekim dovikuje s brda na brdo.

Ne zna se šta je u tom trenutku dječak prije uradio: da li pustio iz sebe krik natopljen silnim strahom ili skočio iz vode kao da je vrela… tek za nekolike sekunde je uletiou očev zagljaj. Vidno mu se trese cijelo tijelo. Od golemog straha je samo jednom okrenuo glavu i pogled ka pučini odakle je trebao da dojuri strašni vuk.

Suznih očiju priljubio lice uz očevo – koje se cerekalo od nekakva neočinskog, trijumfalnog zadovoljstva, koje je dugo silazilo i curilo sa porofesorove njuške, dok je komšiluku oko sebe objašnjavao da se mališan jedino boji vuka ,jer su ga baba i djed na selu, za čestih boravaka kod njih, i hranili i uspavljivali pričama o vuku koji jede djecu i kolje stoku.

* Autor je poznati srpski novinar i publicista. Do rata u BiH, bio je novinar i urednik u “Oslobođenju”. U toku i nakon rata radio je u više beogradskih redakcija, a dio svog radnog vijeka proveo je u izdavaštvu. Živi i radi u Istočnom Sarajevu i Beogradu. Tekst je preuzet iz knjige KAŽEM SEBI Marginalije o nama i drugima objavljene 2017. godine.

Povezani članci

Autorski tekst predsjednika Srpske: Dejtonski sporazum i Rezolucija 2625

Dejtonski sporazum ili Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, kako je njegov zvanični naziv, jedan je od najvažnijih dokumenata međunarodnog prava nastalih nakon Drugog svjetskog rata.  Pored tog opšteg i okvirnog sporazuma, on sadrži i 11 aneksa kojima su potpisnici – Republika Srpska i Federacija BiH sporazumno i detaljno razradili uslove za […]

Karan: Presude Evropskog suda dio politike napada na Srpsku i težnji ka raspakivanju Dejtona

Presude Evropskog suda za ljudska prava dio su kontinuirane politike napada na Republiku Srpsku i težnje ka stvaranju unitarne BiH, kroz proces unitarizacije i majorizacije, koju sprovodi politika okupljena oko bošnjačke strukture, Ustavnog suda BiH i dijela međunarodne zajednice, ukazao je profesor ustavnog prava Siniša Karan. Kolumnu profesora Karana za Srnu prenosimo u cijelosti: Evropski […]