Premijer Republike Srpske Savo Minić istakao je da obilježavanje 151 godine od Nevesinjske puške nije samo sjećanje na jedan od najznačajnijih događaja srpske istorije, već i opomena da je sloboda vijekovima plaćana najvećom žrtvom – životima.
Minić je podsjetio da je 1875. godina predstavljala prekretnicu za donošenje istorijskih odluka, a ustanku su prethodile teške okolnosti.
“Ali, Srbi nisu dozvolili da nestanu ni tada, ni 1882, ni 1941. godine – nikada! Zato plaćamo najveće žrtve – najbolji nisu među nama”, izjavio je Minić novinarima.
On je naveo da je dolazeći u Nevesinje prvo posjetio spomen-sobu poginulim borcima, a potom održao sastanak sa djecom poginulih boraca, što pokazuje da institucije cijene najveću žrtvu za srpsku slobodu i sistemski će njegovati kulturu sjećanja na njih.
Prema njegovim riječima, cilj je da se sistemski uredi odnos prema svima koji su doprinijeli slobodi srpskog naroda.
“Sloboda je nešto za šta smo svi spremni da podnesemo žrtvu”, poručio je Minić.
Cvijanović: Svjesni onogo što nam je istorija dala
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da u školama treba da se uči o važnim događajima iz nacionalne istorije, poput Nevesinjske puške jer nove generacije ne smiju zaboraviti one koji su donosili slobodu srpskom narodu.
Cvijanovićeva je novinarima rekla da se takvi istorijski događaji trebaju izučavati kako bi se izvukla pouka iz istorije, ali i kako bi srpski narod okupljen oko interesa i institucija Republike Srpske planski i organizovano gradio svoju budućnost.
“Naravno, s poštovanjem gledam na to što su hrabri Nevesinjci, Hercegovci, ovdje izborili slobodu nakon vjekovnih ugnjetavanja”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da su stanovnici ovog kraja svakom iskušenju i velikom zlu bili na pravoj strani istorije.
Cvijanovićeva je navela da je Republika Srpska danas mjesto koje se voli, gradi i jača.
“Republika Srpska je mjesto u kojem smo okupljeni kao zajednica, svjesni svega onoga što nam je dala istorija, svjesni obaveze da čuvamo naše ideale, našu tradiciju, naše vrijednosti, ali isto tako svjesni i činjenice i obaveze da naše institucije jačamo iz dana u dan, kako bi one mogle da izvršavaju svoje obaveze prema svojim građanima”, rekla je srpski član Predsjedništva BiH.
Ostojić: Borba i dalje traje
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić rekao je da borba za potpunu nezavisnost i slobodu Srpske traje i danas i da će biti nastavljena, a da je Hercegovački ustanak bio iskra kojom su se Srbi vodili u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
“Daće Gospod da jednom budemo potpuno nezavisni i da jednom Srbija, Crna Gora i Republika Srpska budu jedna država”, izjavio je Ostojić u Krekovima kod Nevesinja gdje je obilježena 151 godina od Nevesinjske puške.
Ocijenio je da je i izrazio zadovoljstvo što se danas u junačkoj, hrabroj Hercegovini, postojbini Svetog Save i Nemanjića, obilježava ovaj istorijski događaj.
“Od Boja na Kosovu do današnjeg dana, na ovim prostorima traje borba srpskog naroda za slobodu. Hercegovački ustanak je izazvao buru na Balkanu. Ta borba srpskog naroda za slobodu dovela je do Velike istočne krize, do rata između Srbije i Otomanske imperije, i Crne Gore protiv Otomanske imperije”, podsjetio je Ostojić.
Avdalović: Iskra slobode
Nevesinjska puška je bila i ostala iskra slobode srpskog naroda, taj Hercegovački ustanak bio je temelj iz koga se crpila snaga, volja i energija za ratove koji su uslijedili, rekao je načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović.
Obraćajući se na obilježavanju 151 godine od Nevesinjske puške u selu Krekovi kod Nevesinja, Avdalović je podsjetio da su div junaci 1875. godine bez škole, vojnog obrazovanja i gotovo nepismeni organizovali događaj koji je zaprepastio Evropu.
Podsjetio je da je na Malu Gospojinu u Hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Biogradu 1874. godine donesena odluka da se na proljeće 1875. godine podigne ustanak, te su Miloš Kešelj, Simon Zečević i Jovan Gutić otišli na Cetinje da od crnogorskog knjaza traže pomoć za ustanak.
“Nakon toga slijedi presijecanje turskog karavana na Cvjetnoj poljani u Bišini i, napokon, na ovom mjestu gdje je napravljeno spomen-obilježje 9. jula 1875. godine dolazi do prve oružane borbe između ustanika i regularnih trupa vojske Turske”, podsjetio je Avdalović.
On je rekao da je tokom hercegovačkog ustanka organizovana takozvana Vranjska skupština, na kojoj je dogovarano prvo organizovanje Hercegovaca u principu današnjih parlamentarnih skupština.
“Hercegovački ustanak je na kraju razbijen i uslijedilo je i sramno razoružavanje ustanika na Goričkom polju kod Trebinja”, rekao je Avdalović.
Avdalović je podsjetio na najveći diplomatski skup 19. vijeka – Berlinski kongres na kojem je, nažalost, određeno da Austrougarska aneksira BiH.
“Ali, hercegovački ustanak je donio slobodu, državu i teritorijalno proširenje našim matičnim zemljama Srbiji i Crnoj Gori”, naveo je Avdalović.
Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi kod Nevesinja 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.
To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbija i Crna Gora dobile su nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.
