Najava predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića da će danas biti obilježen Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, nakon što je u junu 2024. vladajuća većina usvojila rezoluciju o Jasenovcu, što je tada izazvalo napetosti u odnosima sa zvaničnim Zagrebom, koji je uzvratio blokiranjem zatvaranja poglavlja sa EU, izazvala je bijes kod Hrvata.
Ne samo u “lijepoj njihovoj”, već i u državi podno Lovćena.
Prvi je “kliknuo” poslanik u crnogorskom parlamentu i lider Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, koji je kazao da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, nužna i moralno obavezujuća, ali da, kako je naveo, najmanje prava da govore o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identifikovali s četničkim nasljeđem i negiranjem genocida u Srebrenici.
On je kazao da obilježavanje stradanja u Jasenovcu sprovode promoteri Vučićeve politike unutar Crne Gore, posebno apostrofirajući Mandića uz tvrdnju da takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, posebno u trenutku kada Crna Gora nastoji da dovrši proces pristupanja EU.
– To je politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove.
Uslijedila je i reakcija šefa diplomatije Hrvatske Gorana Grlića Radmana, koji je do sada Crnoj Gori nekoliko puta “zavrtao ruku”, oko navodnih ratnih zločina u prihvatnom centru Morinj i plaćanju čak 17 miliona evra odštete Hrvatima koji su tu boravili tokom rata 1991. godine, dok o svirepo umorenim rezervistima JNA iz Crne Gore u logoru u ratnoj luci Lora, nije uputio ni riječ crnogorskoj strani.
