U Narodnoj biblioteci Istočni Stari Grad danas je svečano otvorena izložba “Kriva Drina od sumraka do zore – Marko Marković od zaborava do sjećanja”, posvećena životu, djelu i kulturnom nasljeđu jednog od najznačajnijih srpskih književnika iz BiH.
Postavka je posjetiocima približila književni put Marka Markovića – pripovjedača, romansijera, publiciste, književnog kritičara i urednika, čije je stvaralaštvo ostavilo dubok trag u srpskoj književnosti 20. vijeka.
Kroz izložene eksponate predstavljena su njegova najznačajnija djela, među kojima su roman “Kriva Drina”, zbirke pripovjedaka “Na boku”, “Neugasivo kandilo” i “Od sumraka do zore”, kao i monografija “Savo Skarić Zembilj – život i rad” i knjiga “Članci i ogledi”.
Direktor Narodne biblioteke Istočni Stari Grad Saša Radović istakao je vizuelnu i tematsku strukturu same postavke, te dodao da je izložba koncipirana kroz nekoliko tematskih cjelina.
“Prvi dio osvjetljava život i književni opus Marka Markovića, zvorničkog pisca koji je stvarao u Sarajevu gdje je bio aktivan učesnik kulturnog i novinarskog života”, rekao je on i dodao da drugi segment prikazuje njegove veze i plodnu saradnju sa velikanima tog doba poput Ive Andrića, Meše Selimovića i Branislava Nušića, te sarajevskih književnika Hamze Hume, Isaka Samokovlije i Ahmeda Hromadžića.
Prema njegovim riječima, treća cjelina donosi vrijednu arhivsku građu, fotografije i lične predmete, uz poseban osvrt na Markovićev lik kroz vizuru tadašnjih slikara i karikaturista.
Radović je istakao da iako rodom iz Zvornika, Marković je bio neraskidivo vezan za Sarajevo, a svoj životni put zaokružio je na Palama 1961. godine.
“Ova izložba u Istočnom Starom Gradu predstavlja svojevrsni most koji povezuje njegov zavičaj i sarajevski kulturni prostor u kojem je ostavio neizbrisiv trag”, rekao je Radović.
Poseban dio izložbe osvijetlio je Markovićev doprinos široj društvenoj sceni. Sarađivao je sa brojnim listovima i časopisima, a 1954. godine bio je i jedan od potpisnika Novosadskog dogovora.
Posjetioci su imali priliku da se upoznaju i sa dragocjenom rukopisnom zaostavštinom koja se čuva u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu, uključujući rukopise za “Članke i oglede III”, materijal za roman “Naš čovjek” i nedovršene pripovijetke.
“Postavka je uspješno oživjela kulturne prilike u BiH između dva svjetska rata, a ovim događajem Narodna biblioteka Istočni Stari Grad nastavlja svoju misiju njegovanja kulturne baštine i očuvanja sjećanja na ličnosti čije je djelo trajno obogatilo našu književnost”, istakao je Radović.
