U dramatičnom zaokretu, Sjedinjene Američke Države izvršile su rano jutros masovne vojne udare na teritoriji Venecuele.
Kako prenosi CBS News, pozivajući se na izvore iz američke administracije, predsjednik Donald Tramp lično je odobrio napade na vojne objekte i strateške ciljeve, čime je višemjesečna kampanja pritiska na režim venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura prerasla u otvoreni ratni sukob.
Ovo je prvi put da su američke snage direktno napale kopnene ciljeve u Venecueli, što označava radikalnu promjenu strategije Vašingtona.
Pakleno jutro u Karakasu
Udari su počeli u ranim jutarnjim satima po lokalnom vremenu. Društvene mreže preplavili su snimci niskih preleta nepoznatih letjelica i serije snažnih detonacija. Američki zvaničnici potvrdili su da su mete precizno birane:
Fuerte Tiuna: Najveći i najvažniji vojni kompleks u zemlji, gdje su zabilježeni požari i sekundarne eksplozije.
Vojne instalacije u državama Miranda, Aragua i obalnoj La Guairi.
Baza La Carlota i aerodrom Higuerote.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro oglasio se hitnom porukom na mreži X, upozoravajući svijet da se „Karakas u ovom trenutku bombarduje raketama” i pozivajući na hitno zasjedanje Ujedinjenih nacija.
Od pomorske blokade do kopnenih udara
Ova operacija je kulminacija mjeseci vojnog nagomilavanja. Administracija Donalda Trampa ranije je optužila Madura za narko-terorizam i saradnju sa kartelima poput „Soles” i bande „Tren de Aragua”. Iako je Maduro te optužbe odbacivao, Vašington je već sprovodio agresivne korake:
Likvidacije na moru: Od septembra 2025. izvedeno je više od 30 napada na navodne narko-brodove, u kojima je poginulo preko 110 ljudi.
Zapljena tankera: U decembru su SAD zaplijenile dva tankera sa naftom, a Tramp je proglasio „potpunu blokadu” Venecuele.
Kopnena prijetnja: Tramp je još 2. decembra najavio: „Počećemo sa udarima na kopnu uskoro. Znamo rute i znamo gdje žive loši momci.”
Izvori navode da je operacija bila planirana za Božić, ali je odložena zbog udara na ISIS u Nigeriji i nepovoljnih vremenskih uslova. Jutrošnji napad izveden je u „optimalnim uslovima” koje je čekala američka vojska.
Madurov odgovor: „Imperijalistička agresija”
Nikolas Maduro, koji se na vlasti održao uprkos spornim izborima 2024. godine i američkom priznanju opozicionog kandidata Edmunda Gonzaleza, proglasio je vanredno stanje. Vlada Venecuele osudila je napade kao pokušaj pljačke nafte i minerala, pozivajući narod na mobilizaciju.
„Cijela zemlja mora biti aktivna da porazi ovu imperijalističku agresiju”, stoji u saopštenju iz palate Miraflores.
Ironično, neposredno uoči napada, Maduro je nudio pregovore o nafti i migracijama, ali je Tramp ostao nepopustljiv, sugerišući mu da bi bilo „pametno” da napusti vlast.
Zastražujuća sila u regionu
SAD trenutno u regionu drže zastrašujuću silu od 15.000 vojnika i 11 ratnih brodova, uključujući nosač aviona USS Gerald R. Ford. Tramp je u decembru ovu flotu opisao kao „najveću armadu ikada okupljenu u istoriji Južne Amerike”, poručivši da se neće povući dok Venecuela ne vrati „ukradenu naftu i resurse”.
Svijet u strahu od širenja sukoba
Dok kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel grmi o „državnom terorizmu SAD-a”, međunarodna zajednica sa zebnjom čeka reakcije Rusije i Kine, ključnih saveznika Madura.
Bijela kuća još nije izdala zvanično saopštenje, dok Pentagon sve upite prosljeđuje Trampovom kabinetu. Glavna savjetnica Susi Vajls bila je najdirektnija, izjavivši ranije da je cilj operacija da se Maduro natjera da „zaplače za milošću”.
