Počeo je šestonedjeljni Božićni post, kojim se vjernici Srpske pravoslavne i Ruske pravoslavne crkve, kao i Јerusalimska patrijaršija i Sveta Gora, pripremaju za praznovanje rođenja Isusa Hrista.
Post je prvi korak na putu spasenja, važan za duhovni i tjelesni život, vrijeme kada se pronalazi mjera u svemu.
Trebalo bi da nauči čovjeka suzdržavanju, ne samo od masne hrane, već i od svega što udaljava od Boga – zlobe, uvreda, bijesa, nedoličnog ponašnja.
Vjeruje se da je Božićni post uveden još u 4. veku, dok je puno trajanje, od 40 dana dobio u u 12. vijeku.
Post ne podrazumijeva jednoličnu dijetu ili gladovanje, već uravnoteženu ishranu namirnicama biljnog porijekla.
Po načinu ishrane, Božićni post nije zahtjevan. Riba je dozvoljena vikendom, na Vavedenje Presvete Bogorodice i Nikoljdan, bez obzira u koji dan padnu.
Ulje i vino su dozvoljeni svim danima, osim srijede i petka koji se poste “na vodi”.
Posljednja sedmica pred Božić posti se strože, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.
Prema tumačenju vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji od uzdržavanja od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.
Ciljevi su, poučava vladika Nikolaj, “očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja”.
