Knjiga “Rođeni u beznađu” autora Milunke Popović predstavljena je sinoć u Bratuncu u okviru tradicionalne kulturno-sportske i duhovne manifestacije “Đurđevdanski dani”.
Knjiga govori o ratnom i poratnom periodu i životu ratnika, te posebno o ulozi srpske žene tokom i nakon Prvog svjetskog rata.

“Unuka sam solunskog borca, djed mi je pričao svoje i doživljaje drugih vojnika od bitke na Mačkovom kamenu, na Kolubari, golgoti preko Albanije, umiranju na ostrvu Vidu, sve do proboja Solunskog fronta, oslobađanja Srbije i povratka kući, težačkom životu i borbi da oživi imanje i obradi zapuštenu zemlju”, rekla je Popovićeva.
Prema njenim riječima, osjećala je obavezu da kao potomak solunskog borca napiše ovu knjigu, ali da je zbog potresnih priča, koje je slušala i pokušala vjerodostojno prenijeti, često prekidala pisanje i tražila daha da bi mogla nastaviti.
Ona je istakla da je u knjizi posebno obradila srpsku ženu u Srbiji koja je sačuvala zemlju u periodu okupacije, podnijela ogromni teret da prehrani porodicu, odgoji djecu i sačuva imanje.
“Ovo je roman o seljacima, ratnicima i ženama herojima koji nisu želeli da postanu junaci ni rata ni knjige, ali ih je život na to naterao svojim odricanjem, žrtvovanjem, ali i poštovanjem tradicije, humanošću, ljudskom solidrnošću, ljudskošću, čvrstim karakterom i poštenjem”, objasnila je Popovićeva na promociji.
Velikom broju prisutnih, o knjizi su govorili profesor Aleksandar Renovčević, a dijaloge su čitali glumac Jugoslav Trijić i spiker Katarina Petrović Tomić.
Renovčević je rekao da se roman sastoji od četiri izuzetno zanimljiva i potresna poglavlja, koji drže pažnju čitaoca.
Autorka Milunka Popović rođena je u Uzovnici kod LJubovije, srednju školu završila je u Bratuncu, a živi i radi u Beogradu.
Prije ovog romana, objavila je knjige “Život je reka”, “Tajna starog hrasta” i “Gradina sećanja”.
Manifestacija “Đurđevdanski dani” organizuje se povodom Đurđevdana, krsne slave opštine Bratunac.
Program “Đurđevdanskih dana” završava se 6. maja, liturgijom u Crkvi Uspenja presvete Bogorodice, lomljenjem slavskog kolača i slavskom trpezom.