Uže rukovodstvo Ustavnog suda BiH požalilo se u petak na svoj “krnji” saziv, ali i ustvrdilo da legitimno djeluje i donosi odluke i pored činjenice da još nema dvoje sudija iz Republike Srpske, na šta im je ekspresno stigao odgovor da se neke lekcije uče već na početku studija prava.
- Ustavni sud Bosne i Hercegovine radi u takozvanom „krnjem“ sastavu jer u njemu trenutno djeluje sedam od devet sudija predviđenih Ustavom.
- Nedostaju dvoje sudija iz Republika Srpska, zbog čega institucija duže vrijeme funkcioniše bez njihovog učešća u odlučivanju.
- Predsjednik Ustavnog suda Mirsad Ćeman pozvao je nadležne institucije da izaberu nedostajuće sudije, upozoravajući na veliki broj neriješenih predmeta i opterećenje rada suda.
- Profesor prava Ljubinko Mitrović osporio je legitimitet suda u postojećem sastavu, tvrdeći da bez sudija iz Srpske on ne može biti potpuno legitiman.
- Republički zvaničnici i dio stručne javnosti pozivaju na reformu Ustavnog suda BiH i zamjenu stranih sudija domaćim kadrovima.
Institucija Ustavnog suda BiH je utemeljena članovima Ustava, kojim se, osim nadležnosti, uređuju i organizaciono ustrojstvo i procedure te konačnost i obaveznost njegovih odluka. Međutim, trenutna slika je daleko od toga jer duže vrijeme funkcioniše u krnjem sastavu.
U sudu trenutno, od devet sudija, kako je precizirao Ustav, ima njih sedam – četvoro je imenovano u Predstavničkom domu FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije koji dolaze iz Njemačke, Albanije i Švajcarske.
S druge strane, nema nijednog od dvoje sudija iz Republike Srpske, koliko propisuje Ustav, zbog penzionisanja doskorašnjih kadrova prije nekoliko godina te činjenice da Srpska zahtijeva da se sud uvede u zakonski okvir, pozdravi sa troje stranih sudija pa tek onda da imenuje svoje predstavnike.
Sud, naime, radi po sopstvenim pravilima, a pozivajući se na njih, što je naišlo na oštre reakcije iz Srpske polovinom 2024, omogućile da sudije ostanu na poziciji i nakon navršenih 70 godina života u slučaju da dotad ne bude izabrana njegova zamjena.
Izglasana su i određena rješenja da bi mogli da rade bez kadrova iz Srpske, a prvi čovjek te pravosudne institucije Mirsad Ćeman je u petak zamolio institucije u Republici Srpskoj i FBiH da izaberu nedostajuće sudije, koje će zamijeniti njega i Valeriju Galić zbog odlaska u penziju, te dodao da je “sudijski deficit razlog za drastično smanjen broj riješenih apelacija”.
Ćeman je pojasnio da su prošle godine imali 13.625 neriješenih predmeta dok ih je prije nastanka tog deficita bilo manje od 3.000. Naveo je i kako su dobili 5.671 predmet, dok su riješena 2.503.
– Izaberite nedostajaće sudije na vrijeme, nemojte da bilo ko dovodi u pitanje legitimitet suda. Nemojte da bilo ko, bilo čime motiviran, dovodi u sumnju ustavnost, legalitet i legitimitet suda – poručio je on, uz opasku da se sudije ne biraju kao predstavnici naroda, nego prema teritorijalnom principu definiranom Ustavom BiH.
Nedugo nakon konferencije za novinare članova Ustavnog suda BiH, oglasio se profesor prava Ljubinko Mitrović, tvrdeći da Ćeman, koji tvrdi da taj sud legitimno djeluje i donosi odluke, očigledno ne poznaje elementarne pojmove poput legitimnosti i legalnosti djelovanja.
– Sud u kojem nema dvoje sudija iz Republike Srpske ni u kom slučaju ne može biti legitiman bez obzira na to što je eventualno legalan. Dakle, dok god u ovom sudu ne bude sudija iz Republike Srpske, njegove odluke su sasvim je jasno nelegitimne – poručio je Mitrović za Srnu.
S druge strane, kaže Mitrović, Ćeman mora da moli nadležne institucije iz Srpske da izaberu sudije iz Srpske ne zbog sebe i legitimnosti i legalnosti „svog“ suda, već zbog činjenice da, prema dostupnim podacima, ima više od 17.000 neriješenih predmeta.
– I na kraju, taj sud odavno nije njegov, on je penzioner od 1. decembra 2025. godine. Da ima imalo moralnosti u njemu, on bi se od penzionisanja bavio unucima, a ne sudom i nakaradnim sudovanjem – napomenuo je Mitrovi.
On je podsjetio da je Ćeman nakon 1. decembra prošle godine morao da bude penzionisan, ali da je aktom koji je Ustavni sud donio i dalje na poziciji.
– Svi mi koji smo nekad polagali ispit iz predmeta Uvod u pravo na prvoj godini pravnih fakulteta znamo da se podzakonskim aktom, prema pravilima Ustavnog suda, ne može mijenjati Ustav kao najviši pravni akt jedne zemlje. To zna i Ćeman – zaključio je Mitrović.
Na djelovanje Ustavnog suda BiH je upozorila Vlada Republike Srpske u svom poslednjem izvještaju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
– Ustavni sud BiH, pod kontrolom troje stranih i dvoje bošnjačkih sudija koji djeluju u sprezi, nije učinio ništa da zaustavi očigledna i ozbiljna kršenja Ustava, već je koristio svaku priliku da, suprotno Ustavu, oslabi Republiku Srpsku, po pravilu uz podršku i tiho miješanje OHR-a i pojedinih stranih prijestonica – piše u tom izvještaju.
Ustavni sud jedne države, navode, trebalo bi da bude institucija sastavljena od uglednih sudija iz te države, posvećenih očuvanju ustavnog poretka, ali ta institucija u BiH predstavlja nešto sasvim drugo.
– Članovi međunarodne zajednice treba da podrže reformu Ustavnog suda BiH tako da u njemu konačno sjede samo državljani BiH. Takva reforma bi pomogla da se obezbijedi istinski nezavisan Ustavni sud te ojačaju njegov legitimitet i suverenitet BiH – poručeno je iz republičkog vrha.
Opcija
Mogućnost da strane sudije budu zamijenjene domaćim stručnjacima daje i sam Ustav BiH. Tim aktom je precizirano da će mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biti pet godina, osim ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
– Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – piše u Ustavu BiH.
