Ravna planina banerRavna planina baner

Svijet

SAD obilježava 21 godinu od napada 11. septembra

11 Septembar 2022
4 min.
SAD obilježava 21 godinu od napada 11. septembra

U Sjedinjenim Američkim Državama danas će biti obilježena 21. godišnjica od kada su islamski teroristi oteli četiri putnička aviona i izveli najveće terorističke napade u savremenoj istoriji.

Predsjednik SAD DŽozef Bajden obratiće se tim povodom i položiti vijenac kod Pentagona, saopštila je Bijela kuća, prenio je AP.

Prva dama DŽil Bajden govoriće na Nacionalnom memorijalnom obilježju leta 93 u Šenksvilu, u Pensilvaniji.

Potpredsjednica Kamala Haris i njen suprug prisustvovaće u Njujorku ceremoniji komemoracije u Nacionalnom memorijalnom centru 11. septembar.

U utorak 11. septembra 2001. godine, napadači samoubice oteli su američke putničke avione i udarili njima u dva njujorška nebodera, ubivši hiljade ljudi. Ovaj napad ostaje jedan od najtraumatičnijih događaja vijeka, ne samo za Ameriku već i za ostatak svijeta, prenio je Bi-Bi-Si.

Četiri aviona koja su letjela nad istočnim dijelom Sjedinjenih Američkih Država istovremeno je oteo mali tim otmičara. Oni su zatim upotrebljeni kao džinovski navođeni projektili kako bi udarili u zgrade simbole Njujorka i Vašingtona.

Dva aviona udarila su u Kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku. Prvi je udario u Sjevernu kulu u 08:46 časova po istočnom vremenu, drugi je udario u Јužnu kulu u 09:03 sati. Zgrade su se zapalile, zatočivši ljude na višim spratovima, i obavivši čitav grad gustim dimom.

Za manje od dva sata, obje kule od 110 spratova srušile su se u ogromnom oblaku dima.

U 09:37 časova, treći avion uništio je zapadno krilo Pentagona – ogromnog sjedišta američke vojske nadomak Vašingtona, glavnog grada države. Četvrti avion srušio se u polje u Pensilvaniji u 10:03, nakon što su putnici pružili otpor.

Vjeruje se da su otmičari namjeravali da napadnu zgradu Kapitola u Vašingtonu. Sveukupno je živote izgubilo 2.977 ljudi ne računajući 19 otmičara, većina njih u Njujorku.

Stradalo je svih 246 putnika i članova posade u četiri aviona, u Kulama bliznakinjama, poginulo je 2.606 ljudi na licu mjesta ili kasnije od povreda, a u Pentagonu je stradalo 125 ljudi. Najmlađa žrtva bila je dvogodišnja Kristina Li Henson, koja je umrla u jednom od aviona sa roditeljima Piterom i Sju.

Najstariji je bio 82-godišnji Robert Norton, koji je bio u drugom avionu sa suprugom Žaklinom, sa kojom je putovao na svadbu.

Kad je udario prvi avion, procjenjuje se da je u kulama bilo 17.400 ljudi. Niko nije preživio iznad zone udara u Sjevernoj kuli, ali je 18 njih uspjelo da pobjegne sa spratova iznad zone udara u Јužnoj kuli. Među žrtvama bilo je državljana iz 77 zemalja.

Njujork je izgubio 441 pripadnika službi hitnih intervencija. Hiljade ljudi je ranjeno ili je kasnije razvilo bolesti povezane sa napadima, a među njima i vatrogasci koji su radili u ruševinama.

Napade je iz Avganistana isplanirala ekstremistička islamistička mreža Al kaida. Predvođena Osamom Bin Ladenom, Al kaida je krivila SAD i njene saveznike za ratne sukobe u muslimanskom svijetu.

Otmice je izvelo 19-oro ljudi, radeći u tri tima od po pet članova i jednom od četiri – u avionu koji se srušio u Pensilvaniji. Svaka grupa je imala nekog ko je prošao pilotsku obuku i to u letačkim školama u SAD.

Petnaest otmičara bili su Saudijci kao i sam Bin Laden. Dvojica su bili iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, jedan iz Egipta i jedan iz Libana.

Manje od mjesec dana poslije napada, predsjednik SAD DŽordž V. Buš poveo je invaziju na Avganistan, uz podršku međunarodne koalicije, kako bi iskorijenio Al kaidu i pronašao Bin Ladena. Međutim, američka vojska je tek 2011. godine konačno locirala i ubila Bin Ladena u susjednom Pakistanu.

Navodni planer napada od 11. septembra, Halid Šeik Muhamed, uhapšen je u Pakistanu 2003. godine. Od tada ga drže u američkom pritvoru u Zalivu Gvantanamo gdje još uvijek čeka na suđenje.

Bilo je potrebno više od osam meseci da se raščisti “Nulta tačka” – mjesto na kom su se srušile Kule bliznakinje. Na toj lokaciji sada se nalaze spomenik i muzej, a zgrade su ponovo podignute, ali drugačijeg izgleda.

Završena centralna građevina – Svjetski trgovinski centar Јedan iliti “Kula slobode” – još je viša (541 metar) od originalnog Sjevernog tornja, koji je bio visok 417 metara.

Renoviranje Pentagona potrajalo je nešto manje od godinu dana, a osoblje se vratilo u kancelarije u avgustu 2002. godine.

Tanjug

Povezani članci

Dramatično u Italiji: Turisti preminuli na plaži, među žrtvama toplotnog talasa i djevojčica

Više osoba stradalo je u Italiji usljed toplotnog talasa, odnosno ekstremnih vrućina, uključujući i jednu djevojčicu, koja je prema podacima ljekara, preminula od srčanog udara prouzrooavanog toplotnim udarom, a temperature širom zemlje prelaze 40 stepeni. Na Sardiniji je dvoje turista preminulo na plaži, a u Đenovi je 85-godišnjak preminuo od infarkta nakon što je dovezen […]

Snažna oluja zahvatila Sidnej, hiljade domaćinstava bez struje

Sidnej je danas, drugi dan zaredom, ponovo pogodila snažna oluja, koja je pričinila veliku štetu, oborila drveće, ostavila hiljade domaćinstava bez električne energije i izazvala velike poremećaje u vazdušnom i željezničkom saobraćaju. Najveće australijske avio-kompanije, “Kantas ervejz” /Qantas Airways/ i “Virdžin Australija” /Virgin Australia/, otkazale su najmanje 55 lokalnih letova, saopštili su aerodromi. Vjetrovi su […]