Dugogodišnji pčelar Dragiša Kovačević iz Sokoca ove godine se nada prinosu meda oko 1.000 kilograma od stotinjak košnica iz vlastitog pčelinjaka u njegovom rodnom selu Parževići.
Kovačević navodi da je primijetio da su “radilice” proteklih dana unosile više “medne rose” od koje nastaje taman med, koji se smatra jednom od boljih vrsta.
Kako je pojasnio, do pojave “medne rose” na listovima dolazi kada su noći hladne, a jutra sunčana, što pčele privlači da neuobičajeno rano izlaze na pašu.
“Tada prinos zna biti od četiri do pet kilograma po košnici dnevno, ali takav med se mora brzo vrcati iz košnice, jer društva ne mogu na njemu da prezime”, kaže Kovačević.
Kovačević je ispričao Srni da su česte promjene vremenskih prilika dovele do različitih prinosa meda na području Romanije i da je ovaj put unos meda bio veoma dobar na područjima Kaljine, Knežine i sela prema Olovu.
“Najbolje prinose ove godine imaće pčelinjaci koji se nalaze u blizini crnogorične šume u kojoj najviše medi omorika, za razliku od Glasinca gdje su pčele čekale livadsku pašu”, pojasnio je Kovačević, koji se oko tri decenije bavi pčelarstvom.
Da ne bi lutao u traženju odgovarajućih pčelinjih matica, Kovačević je počeo da ih proizvodi u svom pčelinjaku uvjeren da je bolja matica nastala na romanijskom prostoru.
Trenutno ima pedesetak “oplodnjaka” sa po pet ramova, koji u svakom momentu mogu da prerastu u novo pčelinje društvo, a matice ne prodaje već višak poklanja prijateljima.
Prema njegovim riječima, prednost ovakvog načina obnavljanja društava je u postavljanju jedne matice u društvo, da ne bi dolazilo do rojenja pčela, što zahtijeva mnogo više rada i smanjuje prinos u košnici.
Kovačević je godinama bio na čelu sokolačkog Udruženja pčelara “Glasinac”, a sada je predsjednik Upravnog odbora Udruženja koje broji oko 125 članova i jedno je od većih u Republici Srpskoj.
Ponosan je time što su u ovom Udruženju učinili mnogo na razvoju pčelarsta, ali starije članove zabrinjava to što mladi odustaju od ovog posla jer očekuju brzu veliku zaradu.
“Čovjek koji želi da se bavi ovim poslom prije svega treba da voli pčele, stalno ih prati, bude uporan i dostigne veći broj pčelinjih društava koja bi bila baza za dalji razvoj”, pojasnio je Kovačević, za koga kolege kažu da je jedan od najuspješnijih na širem području Romanije i Glasinca.
