Ravna planina banerRavna planina baner

Kalendar SPC

Srpska pravoslavna crkva obilježava Rođenje Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu

21 Septembar 2026
2 min.
Srpska pravoslavna crkva obilježava Rođenje Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas Rođenje Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu, jedan od najvećih zavjetnih praznika.

Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Joakima i Ane rođena Sveta Djeva Marija.

Joakim i Ana su dugo bili bez djece. Već stari, oni su se usrdno molili Bogu da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darujući im sina Isaka.

Joakim jednom ode u pustinju, gdje je proveo četrdeset dana u neprekidnom postu i molitvi da se Bog i na njega smiluje.

Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod lovorovim drvetom, Ani se javi anđeo Božiji i reče joj da je njen vapaj dopro do Nebesa i da će ubrzo postati majka.

Ana se na te riječi zavjetova da dijete, koje bude rodila, muško ili žensko, posveti Gospodu Bogu, da mu služi cijeloga vijeka.

I Bog ih obradova, darova im više nego su mogli i usniti, ne samo kćerku nego i Bogomajku.

Kada dođe vrijeme, starica Ana rodi kćerku, kojoj nadjenu ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.

Djeva Marija, plod molitava svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, kako se Bogu i zavjetovala njena majka Ana.

Sa 14 godina Djeva Marija se vratila u Nazaret gdje joj je, prema predanju, saopštena blagovijest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg.

Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolijevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovjekovnih manastirskih fresaka.

Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina sa kraja 14. vijeka.

Mala Gospojina spada u red praznika posvećenih Bogorodici i nepokretan je, što znači da ima stalno, fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.

Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje Presvete Bogorodice /Velika Gospojina/ i oni koji obilježavaju uspomenu na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.

SRNA

Povezani članci

Od Miholjdana do Svetog Nikole: Uskoro počinje sezona slava, evo šta sve treba da znate

Krsna slava (ili jednostavno slava) je jedan od najvažnijih običaja kod Srba. To je dan kada porodica slavi svog sveca zaštitnika – svetog zastupnika koji čuva njihov dom i sve ukućane. Za mnoge porodice to nije samo dan kada se okupljaju rođaci i prijatelji, već prilika da se sjećanjem na pretke, molitvom i porodičnim okupljanjem […]

Danas Sveti Petar Dabrobosanski

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslavlja danas Svetog sveštenomučenika Petra Dabrobosanskog. Sveštenomučenik Petar /Zimonjić/, mitropolit dabrobosanski, sin je vojvode i sveštenika Bogdana Zimonjića. Rođen je u Grahovu 24. juna 1866. godine. Monaški postrig primio je 6. septembra 1895. godine. Za episkopa zahumsko-hercegovackog hirotonisan je i ustoličen u Mostaru 9. juna 1903. godine. Poslije odlaska u mirovinu […]