Srpska pravoslavna crkva i vjernici u petak, 12. jula, obilježavaju Dan svetih apostola Petra i Pavla. Ovaj praznik u narodu je poznat pod imenom Petrovdan i za njega se vezuje veliki broj običaja i vjerovanja.
Petrovdan se smatrao kalendarskom granicom u godini, kao jedan od ključnih datuma ljetnjeg ciklusa praznika, i često se povezuje s Ivanjdanom. Obilježava promjene u prirodi koje donose sledeće godišnje doba i hladnije vrijeme.
Sveti apostol Petar je bio ribar koji je prvi izrazio svoju vjeru u Hrista i njegovo učenje, pripovjedao je i stvorio neka od prvih uporišta nove vjere. U narodu se vjeruje da Sveti Petar čuva stub na kome su Zemlja, nebeska slama (Mliječni put) i nebeski krst (sazvežđe Labuda) i da on ima ključeve od raja.
Sveti apostol Pavle je bio farisej, ali kada je upoznao Hristovo učenje, prihvatio ga je i postao jedan od njegovih najvećih propovjednika i teologa. Obojicu je u Rimu pogubio car Neron.
Običaji na Petrovdan
Sve djevojke koje su 7. jula posadile žito na Petrovdan gledaju kako je izraslo – ako su izrasle klice koje su se savile kao prstenovi, ove godine će se sigurno udati.
Na Petrovdan se ne radi u polju i ne počinju se nikakvi teži fizički poslovi.
Ranije se vjerovalo da se do Petrovdana jabuke ne sijeku nožem, jer bi mogao pasti grad koji će uništiti usjeve. Taj običaj se vezuje za vjerovanje da na Petrovdan Sveti Petar dijeli jabuke djeci na onom svijetu.
Zbog toga se na ovaj dan u nekim krajevima Srbije nose jabuke na poklon prvim susjedima, a neki ih nose i u crkvu na osvećenje. U nekim krajevima djeca sa zapaljenim lilama idu od kuće do kuće i domaćini im dijele darove.
Većina žena se prihvati i spremanja kolača sa jabukama. To nisu bilo koje jabuke, već posebna sorta koja dozrijeva oko ovog praznika i naziva se petrovača.
