Američki Stejt department kaže da ostavka Kristijana Šmita, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u BiH, dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalacije tenzija u BiH.
Povlačenje Kristijana Šmita s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) “dolazi u pravom momentu”, ocijenio je portaparol Stejt departmenta u komentaru za Radio Slobodna Evropa.
– Visoki predstavnik Šmit obavijestio je Savjet za provedbu mira o svojoj odluci da se povuče s funkcije. Priznajemo godine predanog rada i dostignuća gospodina Šmita u BiH. Njegova odluka da napusti Sarajevo dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalaciji tenzija u BiH – odgovoreno je na pitanje RSE da li je Stejt department bio informisan o Šmitovim planovima za povlačenje.
Zaključuje se da Sjedinjene Američke Države ostaju privržene Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i nezavisnosti BiH.
Šmit je u ponedjeljak, 11. maja saopštio da se povlači iz “ličnih razloga” ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Savjet za provedbu mira u BiH, koje čine SAD, Turska, Velika Britanija, Јapan i više članica EU.
– Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu – kazao je Šmit.
Dan kasnije se obratio na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a u Njujorku, gdje je diskutovano i o budućnosti kancelarije visokog predstavnika u BiH.
Sjedinjene Američke Države poručile su da Kancelarija visokog predstavnika “nikada nije trebao biti trajna institucija”, uz stav da se ovlasti trebaju postupno prenijeti na domaće lidere.
– Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere – rekla je predstavnica SAD-a Tejmi Brus.
Ona se zahvalila Šmitu i podvukla da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima “znatno ograničeniji mandat”.
Kada je riječ o Kini i Rusiji, koje su od njegovog imenovanja 2022. godine, osporavali legitimitet Šmitovog izbora, na sjednici u UN-u zauzele su kritičan stav prema OHR-u.
Peking je pozvao na smanjenje vanjskog uticaja, dok je Moskva pozvala na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i odbacila legitimitet Šmita.
