Ravna planina banerRavna planina baner

Kalendar SPC

Sutra je Đurđic: Ukoliko prekršite običaje učinićete veliki grijeh i sprema se nesreća

15 Novembar 2022
2 min.
Sutra je Đurđic: Ukoliko prekršite običaje učinićete veliki grijeh i sprema se nesreća

Srpska pravoslavna crkva sutra slavi Đurđic, u znak sjećanja na prenos moštiju svetog velikomučenika Georgija u novi hram.

Svetog Georgija ili svetog Đorđe/Đurađa – kako u narodu zovu ovog sveca, pravoslavni Srbi slave dva puta u godini.

Sveti Đorđe ili Đurđevdan slavi se u proljeće, na dan njegovog stradanja u vrijeme rimskog cara Dioklecijana 6. maja po gregorijanskom kalendaru. A sutra se slavi Đurđic, u znak sjećanja na dan prenosa moštiju ovog sveca iz Nikomidije (sada Izmir u Turskoj) u grad Lidu Palestinsku.

Na pravoslavnim ikonama i srednjovekovnim freskama sveti Georgije je predstavljen kako na konju, u vojvodskom odjelu sa krstastim mačem ubija aždaju koja je simbol paganske vjere. Ta ikona je, po nepisanom pravilu, u domovima onih koji slave Đurđevdan.

Običaji-Dani od Đurđica do Svetoga Mrate nazivaju se Mratinci ili Vučiji dani jer je sveti Mrata zaštitnik vukova. U vrijeme mratinaca ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.

Na ikonama za praznik Đurđic, ovaj svetac se predstavlja kao pješak u stojećem stavu sa kopljem ili mačem u ruci. U srednjevekovnim pravoslavnim hramovima i manastirima on je u redu sa svetim ratnicima, borcima za hrišćanstvo, koje predvodi sveti arhangel Mihajlo, predstavnik sila dobra i čistote novozavetne vjere.

Običaji na sutrašnji dan

Iako Đurđic nije crveno slovo, veoma je važan i poštovan praznik među vjernicima, pa se tako na ovaj dan ne rade teški poslovi i ručni radovi.

Takođe, strogo je zabranjeno loviti vukove, jer će lovce u suprotnom zadesiti velika nesreća i maler koji će ih pratiti i cijele sljedeće godine. U selima zapadne Srbije u ove dane se klalo, ćuteći u ranu zoru na kućnom pragu, crno pile ili mlad crni petao.

Prethodno se piletu ili pjevcu zaveže crnim koncem kljun da ne bi pustio nikakvog glasa. Odsječena pileća glava vezivala se crvenim koncem o verige, pa se sa njom bajalo u vrijeme dolaska vukova.

Povezani članci

Ljetni Vrači – Dan kada se ne radi

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Svete vrače Kozmu i Damjana – svetitelje i nebeske ljekare koji su besplatno iscjeljivali bolesne. Sveti Kozma i Damjan bili su ljekari, po hrišćanskom učenju čudotvorci. Rođena braća, rodom iz Male Azije, po smrti oca, kao djeca kršteni su i u hrišćanskom duhu vaspitani. Prema predanju, svetitelji su […]

Danas je Petrovdan, crveno slovo i krsna slava: Ovo su običaji koje bi valjalo ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Svete apostole Petra i Pavla, Petrovdan. Današnji dan je u kalendaru obilježen crvenim slovom, a mnogi Srbi proslavljaju ga kao krsnu slavu. Ovim danom se završava Petrovdanski post. Sveti apostol Petar Bio je ribar po imenu Simeon. Kada je pošao za Gospodom, dobio je ime Petar. Prvi od učenika jasno je izrazio […]