Ravna planina banerRavna planina baner

Kalendar SPC

Sutra počinje četvrta nedjelja Vaskršnjeg posta: Jedno vjerovanje se posebno poštuje

19 Mart 2023
2 min.
Sutra počinje četvrta nedjelja Vaskršnjeg posta: Jedno vjerovanje se posebno poštuje

Vjernici koji poste dolaze do četvrte nedelje Vaskršnjeg posta.

U četvrtu nedelju Velikog Posta, koja označava sredinu Časnog Posta, crkva slavi uzvišeni primer isposničkog života koji predstavlja podvižnik Jovan Lestvičnik, koji je čitav put duhovnog, podvižničkog života predstavio u svojoj čuvenoj knjizi “Lestvica duhovna, koja uzvodi na nebo” i na primeru sopstvenog izuzetnog podvižničkog života pružio uzor kako treba prolaziti tim putem.

To je spis sastavljen iz trideset pouka: kao što je potrebno da čovjek proživi trideset godina od svog rođenja kako bi postao zreo – po merilima onog doba – tako je i monahu potrebno da prođe trideset stupnjeva u svom podvigu da bi dostigao savršenstvo.

Ideja Lestvice, tog stupnjevitog uzrastanja u duhovnom savršenstvu, uzeta je iz poznatog starozavetnog viđenja praoca Jakova. (1Mojs.28,12-12).

Simbolički, Jakovljeva lestvica, koja stoji na zemlji a vrhom dotiče nebo, po kojoj se anđeli Božiji penju i silaze, i na čijem se vrhu nalazi Gospod, treba da označi čovjekov put ka visinama božanskog savršenstva vezu između neba i zemlje, put na kome čovjeka prate anđeli Božiji i koji ima sasvim određen cilj: samog Gospoda Boga.

Iz predgovora „Lestvice“Jovan Lestvičnik je živio u šestom vijeku, a potiče iz Sirije ili Palestine. Najveći dio monaškog života proveo je u manastiru sv. Katarine na Sinaju. Bio je toliko duhovno darovit, kao da je hiljadugodišnjak. Povukavši se u pustinju blizu manastira, u njoj je proveo četrdeset godina, u postu i bogomisliju.

Ova nedjelja naziva se i Sredoposna jer je sredina Časnog posta. To znači da je do praznika nad praznicima Vaskrsenja Hristovog, preostalo onoliko dana, koliko je proteklo dana od početka posta do ove srijede.

Sredoposna nedelja ima veliki značaj u vjerskom kalendaru. U sklopu priprema za Blagovjesti, ove nedjelje treba obratiti pažnju da se ne izgovaraju ružne riječi, pa čak ni u šali. Običaj je u pojedinim dijelovima Srbije da se dijete ili čovjek koji izgovore ružnu riječ sami udare blago po usnama uz riječi “Ova usta neće govoriti ružno”.

Ove nedjelje, osim uzdržavanja od ružnih riječi, treba mnogo raditi. Vjeruje se da će Bog nagraditi one koji se posebno istaknu marljivošću u školi i na poslu.

Povezani članci

Danas slavimo tri sveta mučenika, a ovo nikako ne smijete da radite

Vjernici Srpske pravoslavne crkve danas obilježavaju praznik Svetih mučenika Manuila, Savela i Ismaila – trojice hrabre braće i svetitelja iz 4. vijeka. Njihova priča je svjedočanstvo vjere, istrajnosti i hrabrosti u vremenu kada je vjera bila pod velikim pritiskom. Manuil, Savel i Ismail rođeni su u Persiji, u porodici duboko ukorijenjenoj u hrišćanskim vrijednostima. Kroz […]

Kome je sve posvećen praznik Vidovdan i kakvi su običaji?

Srpska pravoslavna crkva i vjerni narod danas slave Vidovdan, Svetog velikomučenika kneza Lazara i svete mučenike srpske. Vidovdan je nepokretni vjerski praznik, obilježen crvenim slovom u crkvenom kalendaru. Jedan je od najvećih srpskih praznika. Vidovdan ili praznik sjećanja na kosovsku pogibiju obilježen je crvenim slovom u kalendaru SPC, a za naziv praznika vezuje se Sveti […]