Centralna izborna komisija potvrdila je rezultate Opštih izbora čime počinju zakonski rokovi za formiranje vlasti na svim nivoima u BiH. Istovremeno počinje rok za izjašnjavanje izabranih klandidata, koji ne žele da prihvate mandat ili eventualno imaju namjeru da mandat zamrznu na određeno vrijeme, kako bi bio verifikovan zamjenski kandidat. Nasuprot poteškoćama prouzrokovanim primjenom novih tehnologija kojima smo svjedočili u izbornom danu, Komisija je njihovu primjenu ocijenila uspješnom, a izbore fer i demokratskim.
Uprkos izbornoj tehnologiji za čiju kupovinu i primjenu je potrošeno više od 100 miliona maraka, Centralna izborna komisija ostala je dosljedna.
Tek zadnjeg dana zakonskog roka potvrdila je rezultate. Predsjednik Republike Srpske u narednom četverogodišnjem mandatu biće Savo Minić, kandidat SNSD-a, potpredsjednici Ramiz Salkić iz SDA i Igor Balukčić iz HDZ 1990.
U Predsjedništvo BiH reizabrani su srpski i bošnjački član – iz reda SNSD-a Željka Cvijanović, a iz SDP-a Denis Bećirović. U kolektivnom organu pridružiće im se hrvatski član Darijana Filipović iz HDZ BiH.
Glasači su posložili buduću stranačku i preferencijalnu strukturu Narodne skupštine. Pobjednički SNSD imaće 34 poslanika ili četiri više nego u prethodnom mandatu. Sa koalicionim partnerima potvrđeno je 54 od 83 poslanika.
I u Predstavničkom domu BiH – kvoti iz Republike Srpske SNSD sa partnerima ima većinu – devet od 14 poslanika. SDS i PSS, kao i u prethodnom mandatu, po dva poslanika, a Lista za pravdu i red jednog.
– Smatramo da smo uspješno odgovorili zadatku u jednoj od najizazovnijih izbornih godina, a prelimanrne ocjene CIK BIH potvrđuju da su izbori bili fer i demokratski – ističe predsjednik CIK BiH Јovan Kalaba.
Potvrdom rezultata, počinju zakonski rokovi novoizabrane vlasti za konstituisanje. Od 15 dana za Narodnu skupštinu Srpske i Predsjedništvo BiH, pa do 30 dana za konstitutivnu sjednicu Predstavničkog doma BiH. Slijede posredni izbori delegata u Vijeće naroda Srpske te Domove naroda BiH i Federacije što je dvostepen proces. Naime, kantonalne skupštine nominuju kandidate za Federalni Dom naroda gdje ih onda biraju za BH. dom. I dok se mozaik nove vlasti tek slaže Komisija se zasipa autohvalospijevima. Priznaju, teškoća u izbornom danu je bilo – kašnjenja u otvaranju biračkih mjesta, kvarova skenera, nepoznavanja procesa lokalnih administracija, odstupanja između softverskog i ručnog brojanja glasova.
– Ono što je najvažnije da smo radeći analizu išli na ponovna brojanja u glavnom centru za brojanje sa redovitih biračkih mjesta u onim situacijama gdje je to moglo uticati na dodjelu mandata. I ponovnim brojanjem nakon utvrđivanja izbornih rezultata na dva mjesta su se u dva kantona Federacije BiH su se promijenili mandati u odnosu na ono što je bilo utvrđeno to je Unsko- sanski kanton i Kanton 10 – dodaje član CIK BiH Željko Bakalar.
Krivicu za odstupanja u rezultatima, članovi CIK-a prebacili su na biračke odbore i njihovo neadekvatno razumijevanje volje birača. Sebi pripisali zasluge i za sankcionisanje političkih subjekata u predizbornoj kampanji.
– Ukupan broj sankcija za ove izbore prelazi i sankcije za izbore 2024. on je preko 1.350.000 konvertibilnih maraka – navodi član CIK BiH Irena Hadžiabdić.
A neriješenih prijava protiv političkih subjekata zbog kršenja predizbornih pravila ima još. Njih će Komisija rješavati u danima koji slijede, paralelno sa postizbornim procesom koji podrazumijeva i dodjelu mandata novoizabranim članovima organa vlasti. Oni koji namjeravaju da odbiju mandat ili da ga na izvjesno vrijeme zamrznu zbog obavljanja izvršnih funkcija u još aktuelnoj vlasti, potvrdom rezultata počinje sedmodnevni rok za pisano izjašnjenje Komisiji, kako bi mogla dodijeliti zamjenski mandat.
