Za Manastir Svetog Vasilija Ostroškog, gotovo svi su čuli, ali malo je onih koji znaju da se sa druge strane brda u kome se smjestio nalazi još jedna velika svetinja, Manastir Svetog Luke. Nije ni čudo, jer su ga komunisti posle rata pretvorili u motel. Ova svetinja iz doba Nemanjića u Župi Nikšićkoj, u kojoj je boravio i Sveti Vasilije, vaskrsava.
Više puta rušen i obnavljan, Manastir Svetog Luke u Župi Nikšićkoj bio je zborno mjesto i duhovni stožer srpskog naroda nikšićkog kraja kroz vijekove. U njemu je bio centar pismenosti i prva osnovna škola, ali i prva bolnica u ovome kraju. Sve do završetka Drugog svjetskog rata, kada je manastir pretvoren u motel.
O tom periodu razgovarali smo sa profesorom Filozofskog fakulteta u Beogradu, Vanjom Ković, koja je porijeklom iz tog kraja. U Nikšiću je završila osnovnu i srednju školu, znala je, kaže o manastiru dosta, ali u to vrijeme u njega nikada nije kročila.
„Odrastali smo sa saznanjem da je mjesto na kome je bila velika svetinja – motel. Posle rata, u vrijeme intenzivnog komunističkog perioda, to je bukvalno bio motel ustupljen na korišćenje hotelskom kompleksu „Onogošt“, to je stari naziv za Nikšić. Sve što možete da zamislite, što ni na koji način ne ide uz jednu svetinju, se tu dešavalo“.
Kovićeva dodaje da je narod imao svijest o tome, ali nije imao svijest kakva, kolika je to zapravo svetinja. Jednostavno, učinjeno je sve da se to skrajne, da se zaboravi.
Prethodno je manastiru oduzeto preko 100 hektara zemlje, pet mlinova i vodenica i nekoliko drugih objekata, na teritoriji Župe bez ikakve nadoknade.
Amfilohije i povratak Svetog duha
Posle zatvaranja motela, manastir je jedno vrijeme bio pust, da bi se početkom 1997. godine blagoslovom blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, u njega vratio Sveti duh.
U manastir se vratila molitva dolaskom igumanije Efimije, sa sedam sestara iz Manastira Ćelija Piperska. Tako je počela obnova monaškog života i samog manastira.
„Samo možemo da naslutimo koliko je to bio veliki podvig i trud, ali, slava Bogu, u tom manastiru danas, u nemanjićkoj svetinji iz 13. vijeka, je 27 monahinja. Za naše, srpske manastire, to je zaista veoma brojno. Ljepota je utoliko veća što to nisu samo obnovljene zidine, već je on zaista duhom preporođen i obnovljen. Ne samo da je brojno sestrinstvo, to su sestrice vrednice, treba da vidite njihove radove“, kaže Kovićeva.
Vredne monahinje bave se ikonografijom, kaligrafijom, različite predmete izrađuju i ukrašavaju u staklu. Riječ je o predmetima izuzetnog kvaliteta, pa ručni radovi monahinja iz manastira Svetog Luke sada ukrašavaju i naše najveće svetinje, Svetu carsku lavru Hilandara, Visoke Dečane i manastir Ostrog. Monahinje se bave i preradom ljekovitog bilja, njihovi melemi nadaleko su poznati.
Manastir vrca od ljubavi
„Kad god imam priliku, odem, jer se na tom mjestu čovjek u duhu preporodi, to je manastir koji vrca od ljubavi, izuzetnog gostoprimstva, preporučujem svima da ga posete“, kaže Kovićeva i objašnjava da je svetinju lako pronaći, nalazi se sa druge, šumovitije strane brda u kome je manastir Svetog Vasilija Ostroškog.
I sam svetitelj je u njemu boravio, sklanjao se u tursko vrijeme, dolazio iz Tvrdoša. Kada je i tu postalo nesigurno, prešao je preko brda i sklonio se u pećinu, tako je i nastao manastir Ostrog.
Svetinja je polako obnavljana posljednjih 25 godina, uglavnom prodajom radova monahinja, sporadičnim prilozima vjernika i prijatelja manastira. Na red je došlo oslikavanje, koje već neko vrijeme traje, ali za potpuni završetak radova potrebno je oko 300 hiljada evra, koje sestre svojim radom ne mogu sakupiti.
Dobrotvorno veče u Beogradu
Zato je na prijedlog prijatelja manastira, među kojima je i naša sagovornica, započeta akcija prikupljanja sredstava “Ne gubi se dobro- kad se za dobro daje”.
Predstava sa ovim nazivom biće održan i u Beogradu, u ponedeljak 18. septembra, u 19:30 časova u MTS dvorani, sa blagoslovom patrijarha Porfirija i episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija. Skup će blagosloviti i održati uvodnu besjedu, episkop novobrdski Ilarion.
U glumačkom kolažu dobrotvorne večeri nastupiće dramski umjetnici Nebojša Dugalić, Branislav Zeremski, Aleksandar Srećković, Andrej Šepetkovski, Nebojša Ilić, Radivoje Bukvić, Sloboda Mićalović i Ivan Bosiljčić.
Muzički dio programa izvode vokalno-instrumentalni sastav “Fenečki biseri” i Pavlina Radovanović.„Najveću zahvalnost, od svih ljudi koji su se oglasili, iznad svega dugujemo gospodinu Nebojši Dugaliću, koji se odmah, prvi odazvao da učestvuje u svemu. On je sa porodicom bio u manastiru, lično je doživio njegovu priču. On je i okupio ovu izvanrednu glumačku ekipu“, kaže Vanja Ković.
Pomoć iz Rusije i Belorusije
Ona na kraju razgovora za Sputnjik dodaje i dvije činjenice koje ovu veliku svetinju povezuju sa ruskim narodom.
„Jedan od veliki ktitora ovog manastira bila je ruska carica Katarina. Njena donacija u to vrijeme bila je tolika da se od novca koji se tada skupio cijeli jedan konak sagradio. Važno je reći i da su umjetnici koji sada ukrašavaju manastir freskopisom iz Minska, iz Belorusije. Pratila sam ih i u prvim fazama radova, bilo ih je mnogo, zaista su sjajni umjetnici, vanserijski, tako da će ova svetinja zaista ozbiljno da zablista. Mnogi žele da pomognu, zato vjerujem da ćemo se uskoro svi i ogledati u tim freskama“.
Oni koji žele da učestvuju u obnovi manastira Svetog Luke u Župi Nikšićkoj kartu za dobrotvorno veče u ponedeljak u Beogradu mogu nabaviti u MTS dvorani, na Trgu Nikole Pašića. Ulaznica, prilog za oslikavanje crkve, košta 2600 dinara i moguće je kupiti i onlajn.
