Ravna planina banerRavna planina baner

Kalendar SPC

Vjernici danas slave Svetog Mamanta: Od njegove svetosti zvijeri su se PITOMILE 

15 Septembar 2023
2 min.
Vjernici danas slave Svetog Mamanta: Od njegove svetosti zvijeri su se PITOMILE 

Rodom iz Paflagonije, od hrišćanskih znamenitih roditelja, Teodota i Rufine. Roditelji njegovi behu bačeni u tamnicu za Hristovo ime.

U tamnici najpre mu umre otac; a majka mu, pošto rodi njega, i sama skonča. Tako dakle osta novorođeni mladenac u tamnici između mrtvih tela svojih roditelja. No Bog Promislitelj posla angela Svoga nekoj plemenitoj udovi Amiji, kojoj se angel na snu javi i reče, da ide u tamnicu i uzme dete k sebi. Ama izmoli od gradonačelnika dozvolu, da sahrani umrle, a dete uze u svoju kuću.

Tek kad mu se navrši 5 godina poče dete govoriti, i prva mu reč beše: mama! Zbog čega i dobi ime Mamant. U školi Mamant pokaza neobičnu bistrinu; a pošto beše kod kuće vaspitan u hrišćanskom duhu, to on ne tajaše veru svoju nego je ispovedaše pred svojim vrsnicima ismevajući idole. U vreme cara Avrelijana bi žestoko gonjenje hrišćana. Neznabošci ne šteđahu ni decu hrišćansku.

Mamantu beše 15 godina, kada bi izveden pred cara. Reče mu car, da bar samo ustima se odreče Hrista, na što mu Mamant odgovori: “ni srcem ni ustima ne ću se odreći Boga i Cara moga Isusa Hrista.” Car naredi te ga tukoše, svećama pališe, i najzad vrgoše u more. No angel Božji spase ga, i odvede na goru visoku, blizu Kesarije. Tu je on živeo u samoći i molitvi. Od njegove svetosti divlji zverovi su se pitomili. Najzad i tu bude pronađen od gonitelja i ponovo na muke stavljen. Pobedivši i silu ognja i divljih zverova Mamant sveti bi proboden trozubcem od nekoga žreca idolskoga. I tako predade dušu svoju svetu Bogu, kome je veran ostao u svima mukama. Od njegovih moštiju dogodiše se mnoga iscelenja bolnih.

MOLITVA

Mučenik Tvoj Gospode, Mamant, u stradanju svome je primio nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobedi, a razori i nemoćnu drskost demona: NJegovim molitvama spasi duše naše.

Povezani članci

Badnji dan i Badnje veče – tradicija, običaji i značenje badnjaka i slame

Pravoslavni vjernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru obilježavaju Badnji dan i Badnje veče, posljednji dan božićnog posta i uvod u proslavu najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića, kojim se slavi rođenje Isusa Hrista. Obilježavaju se tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama i porodičnim okupljanjem oko posne trpeze. Badnjak i slama simbolišu molitvu, zajedništvo i blagostanje u narednoj godini. Badnji dan je poslednji dan Božićnog […]

Božićna poslanica patrijarha Porfirija: Prevaziđimo podjele i pružimo ruku jedni drugima (VIDEO)

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije danas je u božićnoj poslanici čestitao vjernicima Božić i istakao da je to praznik mira kada treba da prevaziđemo podjele i pružimo ruku jedni drugima. Poslanicu prenosimo u cijelosti: Draga braćo i sestre, I ove godine milosti Gospodnje, sa svima vama deleći radost Roždestva, opet i opet blagovestimo jedino novo […]