Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je danas, tri decenije nakon egzodusa Srba iz Sarajeva, da je obaveza današnjih generacija da čuvaju sjećanje na stradanje srpskog naroda.
Ćosić je rekao novinarima tokom otvaranja izložbe arhivskih fotografija “Pamtimo” da riječ žrtva opisuje sve što su Srbi iz ovih krajeva proživjeli 1995. i 1996. godine, kada su bili primorani da napuste vjekovna ognjišta.
“To je bilo vrijeme velikog stradanja i iskušenja za naš narod. Nakon Odbrambeno-otadžbinskog rata od 1992. do 1995. godine, Srbi Sarajeva prošli su i kroz tragičan egzodus. Mnogi su tada napustili domove, noseći sa sobom najosnovnije i rasuti su širom svijeta. Gotovo da nema kontinenta na kojem ne žive Srbi porijeklom iz Sarajeva”, naveo je Ćosić.
On je istakao da riječ pamtimo označava obavezu današnjih generacija da sačuvaju istinu o tim događajima.
“Kao što su naši sunarodnici 1995. i 1996. godine podnijeli ogromnu žrtvu, tako je naša obaveza danas da pamtimo i da tu žrtvu ne zaboravimo. Samo ako čuvamo sjećanje možemo istinski vrednovati sve što je podneseno za stvaranje i očuvanje Republike Srpske”, naglasio je Ćosić.
On je rekao da izložbe, filmovi i duhovne akademije omogućavaju mlađim generacijama da bolje razumiju značaj kulture sjećanja.
“Fotografije na ovoj izložbi svjedoče o žrtvi jednog naroda u odbrani vjekovnih ognjišta, ali i napuštanja tih ognjišta da bi Republika Srpska bila očuvana. Danas, 30 godina kasnije, Istočno Sarajevo izgleda mnogo drugačije – razvijenije, ljepše i uređenije. Ali, ako zaboravimo ono što se dogodilo, vrlo brzo može početi da se urušava ono što smo izgradili”, poručio je Ćosić.
Izložbu koja prikazuju period od 1992. do 1996. godine na području Nedžarića, Stupa, Ilidže, Trnova, Rajlovca, Nišića, Vogošće, Grbavice i Ilijaša, organizovali su Opštinska boračka organizacija “Ilidžanski borac” i Grad Istočno Sarajevo.
Fotografije su dio arhiva Opštinske boračke organizacije “Ilidžanski borac” i one, prema riječima predsjednika ove organizacije Gorana Šehovca, predstavljaju živo svjedočanstvo o stradanju srpskog naroda u Sarajevu.
“Svako ko je učestvovao u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, kada vidi ove fotografije, ponovo osjeti snažne emocije. Ovo su žive slike našeg stradanja, naša istina. One pokazuju šta se zaista dešavalo u srpskim naseljima Sarajeva i kroz šta je srpski narod prolazio u tom periodu”, rekao je Šehovac.
On je naglasio da fotografije pokazuju i da Srbi nisu imali namjeru da napadaju Sarajevo, već da odbrane svoja naselja.
“Svi bunkeri koje ćete vidjeti na ovim fotografijama bili su na srpskoj zemlji, na zemlji domaćina. Mi smo bili okruženi i napadani, ali smo odbranili svoja naselja”, naveo je Šehovac.
Prema njegovim riječima, ovakve izložbe su važne kako bi se sačuvala istina o stradanju srpskog naroda u Sarajevu.
“Ovim fotografijama ne širimo mržnju već pokazujemo realnost – ko smo bili i koliko smo žrtvovali za Republiku Srpsku. Sarajevski Srbi bili su jedna od najvećih žrtava u BiH”, rekao je Šehovac.
On je najavio da Boračka organizacija planira da objavi knjigu sa ovim fotografijama, kao i da pokrene inicijativu za osnivanje muzeja u Istočnom Sarajevu koji bi prikazao život i stradanje sarajevskih Srba tokom rata.
