Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici, danas slave svetog Atanasija Velikog, kog su tokom čitavog života proganjali jeretici.
Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji, a posebno je značajno zaštititi se ako zagrmi.
Sveti Atanasije Veliki, arhiepiskop aleksandrijski rođen je u Aleksandriji 296. godine, a već u ranom detinjstvu okrenuo se duhovnosti. Kao đakon arhiepiskopa Aleksandra, bio je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji gdje se proslavio svojom učenošću.
Doprinjeo je učvršćivanju pravoslavlja, a Atanasije je možda i jedan od najklevetanijih i najprogonjenijih svetitelja. Progonili su ga carevi Konstancije, Julijan i Valent, jeretik Arije i njegovi sljedbenici, episkop Jevsevije Nikomidijski i mnogi drugi.
Malo je svetitelja koji su tako bezobzirno klevetani, i tako zločinački gonjeni kao sveti Atanasije. Trpeljivo, sa jasno usađenom istinom i verom u sebi, uspio je da istraje do kraja. Tek pred smrt proživeo je jedan miran period, a potom se, 373. godine upokojio. Malo pre smrti rukopoložio je svog prejemnika, episkopa Petra.
Narodna vjerovanja na današnji praznik
Na jugu Srbije do danas živi legenda a o tome kako je đavo iskušavao Svetog Atanasija prerušivši se u najljepšu djevojku, koja ga je mamila da se odrekne Boga, i pridruži joj se u obožavanju nečastivog. Sveti Atanasije je prozreo ovu prevaru, i zamolio djevojku da mu pokaže đavoljsku moć tako što će uskočiti u mali ćup. Ona je to učinila, a monah je odmah zatvorio posudu i bacio je u more. Legenda kaže da je ćup godinama plutao, sve dok ga nisu pronašli ribari koji su ga otvorili.
Stari kažu da čim zagrmi, đavo pomisli da to ide Sveti Atanasije, uplaši se i odmah uskače u posude. Zato je važno da se na današnji dan svi sudovi drže čvrsto zatvoreni.
U nekim krajevima Srbije, Svetog Atanasija slave vodeničari koji vjeruju da na današnji dan đavoli vrebaju u virovima, pa ni vodenice danas neće dobro da rade.
