Ravna planina banerRavna planina baner

Kalendar SPC

Danas su Blagovjesti, veliki praznik i crveno slovo: Srećan je dan za sjetvu i kalemljenje voća – ovo su vjerovanja koja postoje u narodu

07 April 2024
2 min.
Danas su Blagovjesti, veliki praznik i crveno slovo: Srećan je dan za sjetvu i kalemljenje voća – ovo su vjerovanja koja postoje u narodu

Blagovjesti spadaju u radosne praznike i uvijek se slave 7. aprila, devet mjeseci prije Božića. Na praznik Blagovjesti, koji se smatra jednim od najvećih hrišćanskih praznika, slavi se sjećanje na “blagu vijest”, kada je arhanđel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti odabrao da bude majka Isusu Hristu.

“Silaskom Svetog Duha na prečistu djevu” počinje obnova čovječanstva, a riječima arhangela Gavrila “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvara se istorija Novog Zavjeta i počinje preobražaj čovječanstva.

Od Blagovjesti, kako se smatra, počinje sjetva žita, a srećan je i za kalemljenje voća. Dan posle praznika Blagovjesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima, zadužen za radosne vijesti.

Na sutrašnji dan pa sve do Velikog petka dobro je započeti neki veći posao (izgradnja, početak biznisa, učenje), kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno menjaju život.

Narodni običaji

Prema narodnom običaju, na Blagovjesti se ustaje rano, pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan počinje djevojačkom pjesmom.

Djevojke bi uoči ovoga dana nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na nekom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegdje, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. Vladalo je vjerovanje da će ko preskoči ovu vatru, biti zaštićen od ujeda zmije.

Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovjesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovjesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: “Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!”

Vjerovalo se i da se na Blagovjesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u rijeci ili potoku, a Blagovjesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovjestima i mole se Bogorodici.

I Blagovjesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Povezani članci

DANAS SLAVIMO ĆIRILA I METODIJA: Obeležava se CRVENIM SLOVOM, a trebalo bi ispoštovati ove običaje

Ćirilo i Metodije su poreklom iz Soluna. Stariji brat Metodije rođen je oko 815. godine, a najpre je bio visoki državni činovnik, a zatim upravnik slovenske kneževine u dolini Strume. Kao oficir je naučio slovenski jezik jer je deset godina proveo među makedonskim Slovenima. Kasnije se povukao u manastir u gori Olimp, gde se zakaluđerio […]

Sutra Sveti Ćirilo i Metodije

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ sutra proslavlja Svetu braću Ćirila i Metodija, koji su širili hrišćansku vjeru i pismenost među Slovenima. Dva brata rođena su u Solunu, u kući znamenitih i bogatih roditelja. Stariji brat Metodije je kao oficir proveo deset godina među Slovenima /makedonskim/ i tako naučio slovenski jezik. Po povratku u Grčku zamonašio se, […]