Uoči sjednice Apelacionog vijeća neustavnog Suda BiH, po žalbama odbrane na prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita i Tužilaštva na oslobađajuću presudu v.d. direktoru Službenog glasnika Milošu Lukiću, Dodik je za RTS rekao da je proces politički motivisan i da to dokazuje i činjenica da je Interpol odbio da raspiše potjernicu za njim.
Dodik, koji je u protekla tri mjeseca posjetio Moskvu, Budimpeštu, Beograd i Јerusalim, ukazao je na podršku koju dobija od mađarskog premijera Viktora Orbana, s kojim se sastao jedanaesti put.
Ociujenio je da je postupak protiv njega politički motivisan i usmjeren protiv Republike Srpske, ali da ga to neće zaustaviti.
– Sve je to politički montirano. Upravo zato mi to daje novu snagu i motiviše me da se borim protiv nepravde – dodao je Dodi.
Značaj mađarske podrške
Dodik kaže da je i odluka Interpola da ne raspiše crvenu potjernicu za njim) pokazala političku pozadinu procesa koji se vodi protiv njega.
Naveo je da neće prisustvovati sjednici Apelacionog vijeća neustavnog Suda BiH i dodao da je prvostepena presuda bila pokušaj njegove satanizacije i internacionalizacije, kao i da neće dozvoliti da ga zatvore u “mentalni sklop bavljenja samim sobom”.
Posebno je istakao podršku koju dobija od mađarskog premijera Viktora Orbana, s kojim se, kako kaže, sastao jedanaesti put. Mađarska, prema Dodikovim riječima, pruža konkretnu podršku kroz projekte u oblasti poljoprivrede i energetike u Republici Srpskoj.
– Orban razumije situaciju jer i sam prolazi kroz slične medijske i političke napade iz Brisela – rekao je Dodik. Ocijenio je da je saradnja s Mađarskom od izuzetnog značaja i istakao da su mnogi poljoprivrednici već dobili subvencije i opremu po veoma povoljnim uslovima.
O neustavnom Sudu BiH i Kristijanu Šmitu
Dodik je kritikovao rad neustavnog Suda BiH, rekavši da se radi o instrumentu političkog pritiska usmjerenog na Republiku Srpsku, a ne samo na njega lično. Naveo je da su sudije u njegovom predmetu uglavnom iz jedne etničke grupe i zato je dovodi u pitanje njihovu nepristrasnost.
Dodik je istakao da Republika Srpska ne priznaje Kristijana Šmita koji, kaže, ne smije da dođe u Srpsku. Dodik je rekao da Šmit sramoti Njemačku i da je instrument politike koja podržava dominaciju jedne etničke strane u BiH.
O odnosima unutar BiH
Dodik je naglasio da formalno ostaje u okviru Dejtonskog sporazuma, ali smatra da je on već “raspakovan” i da je izgubio suštinski značaj. Ponovio je da je Republika Srpska suverena i da će unutrašnji sukobi u BiH na kraju morati da se riješe uvažavanjem realnih odnosa snaga.
– Mi smo pokazali da smo suverena vlast. Ustavni sud BiH ne može da funkcioniše bez devet sudija, a oni to ignorišu – dodao je Dodik.
Pitanje trećeg entiteta i položaja Hrvata
Dodik se osvrnuo i na sve češće pominjanje mogućnosti stvaranja trećeg entiteta u BiH, rekavši da bi Hrvati najradije da imaju svoj, hrvatski entitet, ali da to još ne smiju da kažu, pa je zato to za njih rekao Šmit.
– Hrvati ne mogu da izaberu svog predstavnika u Sarajevu. Oni imaju institucije poput “elektroprivrede ili pošte Herceg-Bosne”, što pokazuje da razmišljaju u pravcu trećeg entiteta – smatra Dodik.
Dodik kaže da Hrvati imaju pravo na to, ali da savršeno dobro znaju da ne mogu da računaju ni na centimetar teritorije Republike Srpske.
Promjena politike SAD
Dodik je ocijenio da sadašnja američka administracija nema interes da aktivno utiče na situaciju u BiH kao prethodne.
– Amerika je ovdje izgubila interes, a novi ambasadori, poput onog u Sarajevu, ne mogu više ništa da promijene – rekao je Dodik, dodajući da je primjetno smanjenje zapadnog uticaja.
