Iako je euribor naglo porastao, ekonomisti poručuju da građani u BiH zasad ne treba da strahuju od značajnijeg rasta rata kredita, jer se kod većine zaduženja primjenjuje šestomjesečni prosjek, pa kratkoročne oscilacije na finansijskim tržištima ne bi trebalo da se osjetnije odraze na otplatu.
- Euribor je nedavno naglo porastao, a dvanaestomjesečni euribor zabilježio je najveći jednodnevni rast od 2008. godine.
- Ekonomisti tvrde da građani u BiH trenutno ne treba da očekuju značajno povećanje rata kredita.
- Razlog je što se kod većine kredita u BiH kamate obračunavaju prema šestomjesečnom prosjeku euribora, pa kratkoročne promjene ne utiču odmah na rate.
- Šestomjesečni euribor se dugo kretao između 2,1 i 2,2 odsto, ali je nedavno imao kratke oscilacije (skok na oko 2,3 odsto).
- Ako bi se rast nastavio, euribor bi mogao porasti do oko 3 odsto, što bi značilo povećanje od približno jednog procentnog poena.
- Prema podacima Agencija za bankarstvo Republike Srpske, oko 80% kredita u Republici Srpskoj ima fiksnu kamatnu stopu, pa većini klijenata eventualni rast euribora neće odmah povećati rate.
Dvanaestomjesečni euribor zabilježio je najveći jednodnevni rast u posljednjih 18 godina, još od juna 2008. godine, dok je šestomjesečni euribor skočio najviše u posljednje tri godine. Jedino je tromjesečni euribor ostao relativno stabilan, što ukazuje da je riječ o kratkoročnim oscilacijama na finansijskim tržištima.
Još nema značajnijih promijena
Ekonomista Zoran Pavlović ističe za “Glas” da se ove promjene za sada neće značajnije odraziti na korisnike kredita u BiH, jer se kod većine zaduženja primjenjuje šestomjesečni prosjek euribora.
– Situacija je takva da je šestomjesečni euribor, koji se najčešće primjenjuje kod obračuna dugoročnih kredita u BiH, dugo bio na nivou između 2,1 i 2,2 odsto. Posljednjih nekoliko dana desile su se oscilacije, otišao je na 2,3, pa pao ispod 2,1 i ponovo se vratio. Očigledno finansijska tržišta reaguju vrlo brzo na političke i ratne situacije u svijetu – kaže Pavlović.
Prema njegovim riječima, trenutne oscilacije ne moraju značiti i dugoročan rast kamatnih stopa.
– Treba imati u vidu da se za obračun kamate uzima šestomjesečni prosjek. Ove kratkoročne promjene koje traju dva ili tri dana neće značajnije uticati na korisnike kredita. Međutim, ako bi se trend rasta nastavio, onda je moguće da dođe i do poskupljenja – ističe Pavlović.
On dodaje da bi u tom slučaju euribor mogao porasti za oko jedan procentni poen.
– Gledajući kretanja u protekloj godini, možemo reći da je moguće da euribor sa sadašnjih oko dva do 2,1 odsto poraste i do tri odsto. To bi značilo povećanje od oko jednog procentnog poena, ali za sada je još rano govoriti da li će se taj trend nastaviti – naglašava Pavlović.
Šta znači promjenljiva kamatna stopa
Iz Agencije za bankarstvo RS pojašnjavaju da povećanje ili smanjenje kamatnih stopa u evrozoni, koje utvrđuje ECB, može imati uticaja na ugovore o kreditima u Srpskoj sa promjenljivom kamatnom stopom.
Kako dodaju, u slučaju da je ugovorena promjenljiva kamatna stopa, banka je dužna da o svakoj izmjeni obavijesti klijenta te mu dostavi novi otplatni plan.
Kamatne stope kod banaka u Srpskoj najčešće, navode u Agenciji, usklađuju se dva puta godišnje, u skladu sa ugovorenim referentnim indeksom, odnosno šestomjesečnim ili dvanaestomjesečnim euriborom.
Iz Agencije podsjećaju i da je stabilnost bankarskog sektora očuvana i zahvaljujući mjerama koje su donesenili, te su podsjetili da je 2022. godine donesena Odluka o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, kao i dopuna te odluke 2023. godine.
– Te mjere su doprinijele da rast kamatnih stopa u domaćem bankarskom sektoru bude na nižem nivou u odnosu na povećanja kamatnih stopa koje je u više navrata provodila Evropska centralna banka – navode iz Agencije.
Dodaju i da prate sva kretanja, uključujući strukturu kredita prema vrsti kamatne stope i referentnom indeksu, kako bi na vrijeme sagledali potencijalne rizike po građane i finansijski sistem.
– Ukoliko se procijeni da postoji rizik od značajnijeg rasta kreditnog opterećenja za građane, preduzećemo odgovarajuće mjere, sa ciljem očuvanja stabilnosti finansijskog sistema i zaštite klijenata – poručuju iz Agencije.
FIKSNA STOPA
Prema preliminarnim podacima za 2025. godinu, oko 80 odsto ukupnog kreditnog portfolija u Srpskoj odnosi se na kredite sa fiksnom kamatnom stopom, dok je oko 20 odsto kredita sa varijabilnom kamatom.
– Ovo je značajan pokazatelj koji korisnicima kredita pruža dodatnu sigurnost, jer ukoliko dođe do rasta euribora, većini klijenata kamatne stope neće bit mijenjane – ističu iz Agencije za bankarstvo RS.
