Rijeka Dunav, koja protiče kroz deset evropskih zemalja i predstavlja jednu od najvažnijih saobraćajnih i privrednih arterija kontinenta, suočava se sa izuzetno niskim vodostajem, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po privredu, energetiku, poljoprivredu i vodosnabdijevanje.
Stručnjak sa Fakulteta za ekonomiju i inženjerski menadžment u Novom Sadu Aleksandra Čavić ocijenila je da su rekordno niski vodostaji posljedica dugotrajnog nedostatka padavina, visokih temperatura i promjena u klimatskim obrascima.
– Klimatske promjene su svjetski i politički problem. Ono što trenutno imamo jesu veliki toplotni talasi koji imaju štetan uticaj na čovjeka i životnu sredinu – rekla je Čavićeva za RTRS.
Ona je navela da su temperatura i padavine ključni parametri koji se prate kada je riječ o klimatskim promjenama, te da sve manje snijega i kiše direktno utiče na punjenje površinskih riječnih tokova.
Prema njenim riječima, nedostatak vode ne pogađa samo riječni saobraćaj, već i brojne druge oblasti, uključujući poljoprivredu, energetiku, industriju, javno vodosnabdijevanje, sport i rekreaciju.
– Nedovoljne količine vode imaju direktan uticaj na vodosnabdijevanje i sve privredne grane koje zavise od velikih količina vode – istakla je Čavićeva.
Posebno ozbiljna situacija je na području Novog Sada, gdje je zabilježen istorijski nizak vodostaj Dunava. Kao posljedica povlačenja vode pojavili su se brojni pješčani sprudovi, dok su na pojedinim mjestima otkriveni i arheološki ostaci koji su decenijama bili pod vodom.
Čavić upozorava da nizak vodostaj može dugoročno ugroziti i podzemne rezerve vode, jer su atmosferske, površinske i podzemne vode međusobno povezane.
– Ukoliko ne bude padavina u narednom periodu, imaćemo ozbiljnu i kritičnu situaciju kada je riječ o vodosnabdijevanju – upozorila je ona.
Ipak, kako je navela, hidrološka situacija na Drini trenutno je povoljnija, što doprinosi održavanju vodostaja Save i Dunava i pomaže očuvanju vodenog ekosistema.
Niske vode predstavljaju prijetnju i za biljni i životinjski svijet, jer smanjenje količine vode i visoke temperature mogu dovesti do pada nivoa kiseonika i ugroziti opstanak brojnih vrsta.
Čavićeva smatra da trenutna situacija predstavlja ozbiljan alarm i da je neophodno promijeniti odnos prema vodi, posebno vodi za piće.
– Moramo odgovorno i savjesno koristiti i trošiti vodu za piće. Sve ono što uzimamo iz prirode moramo joj na određeni način i vratiti – poručila je Čavić.
Ona je istakla i potrebu za donošenjem dugoročnih strateških i zakonskih rješenja, uključujući izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda, kako bi se zaštitili vodni resursi.
– Voda je blago, voda je resurs i nasljeđe koje moramo ostaviti budućim generacijama – naglasila je Čavićeva.
Prema njenim riječima, nastavak aktuelnih klimatskih trendova zahtijevaće promjene u planiranju energetike, poljoprivrede i upravljanja vodama, dok će racionalno korišćenje vode morati postati obaveza svih – od građana do privrede i institucija.
– Tek kada otvorimo slavinu i vidimo da voda ne teče, shvatimo koliko je važna. Zato je moramo čuvati i biti odgovorni prema ovom resursu – zaključila je Čavićeva.
