Evropska mreža operatera prenosnih sistema električne energije, nedavno je u Briselu objavila finalni izvještaj o uzrocima “Balkanskog blekauta” – energetskog kolapsa u kom je 21. juna prošle godine bez struje ostala cijela Crna Gora i dijelovi BiH, Albanije i Hrvatske. Preporuke su jasne – nephodna je još veća briga o prenosnim sistemima, dogradnja mreže i njeno stalno zanavljanje, da bi se ovakvi incidenti poptpuno izbjegli ili učinili što rjeđim.
Sve je počelo tako što negdje na granici između Crne Gore i Albanije drveće oko dalekovoda nije posječeno na vrijeme, navedeo je u izvještaju, a onda po principu lavine – jedan za drugim problemi su se gomilali i doveli do kolapsa.
– Trenutak kad je više od tri miliona stanovnika u četiri držve ostalo bez struje, pokazao je koliko je važna svaka stavka u prenosnom sistemu i kako države i stručnjaci moraju sarađivati da se ovako nešto ne ponovi. Posebno kada imamo ekspanziju obnovljivih izvora energije koji, u kratkom roku, u mrežu “ubacuju“ velike količine energije – rekao je Cvjetko Žepinić, izvršni direktor za rad i održavanje Elektroprenosa BiH.
Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske kaže da bi se to izbjeglo u budućnosti veliku ulogu će morati da odigra prenosni sistem po principu prijema i prihvata energije iz obnovljivih izvora.
– Јedan od modela mogu biti baterijski sistemi , zaštite od izbacivanja elektrana i drugih proizvođača električne energije, i to je potrebno uraditi. Vrlo je važna Studija o prihvatu iz obnovljivih izvora energije i kapacitetu koji se može “injektirati“ u mrežu – kaže Petrović.
Naučili smo da je neophodna bolja koordinacija isključivanja dalekovoda, a trenutno ni naš, ni susjedni prenosni sistemi nisu toliko preopterećeni – kažu u Elektroprenosu.
– Prenosni sistem koji imamo je stabilan i pouzdan, ali ga treba konstatno razvijti, zanavljati postojeću opremu i naravno dograđivati – dodaje Žepinić.
Za prenosni sistem BiH prioritet je gradnja tri trafostanice – Banjaluka 10, Sarajevo 12 i Јahorina. Priliku da se o svemu ovome raspravlja, domaći i strani stručnjaci imaće na predstojećem Samitu energetike u Trebinju.
– Razgovaraće se o tome kako se desio taj kolaps prošle godine, šta su predikcije, šta treba uraditi da se to više ne dešava. Imamo periode ekstremne potrošnje, immo povećanje proizvodnje iz obvnovljivih izvora … mreže to teško podnose, ali stručnjaci su tu da kažu na koji način se to može preduprijediti – najavio je Aleksandar Branković, direktor Smita energetike u Trebinju.
Zajednička loša iskustva su pokazala koliko je sistem uvezan i ranjiv, što je posebno važno u uslovima kada je obezbjeđivanje dovoljnih količina energije definitvno postalo jedno od strateški najvažnijih pitanja za svaku državu.
