Sastav Centralne izborne komisije (CIK) BiH u aktuelnom mandatu je pod lupom od samog formiranja, a ponovo su sve oči okrenute ka toj adresi jer se čeka odluka da li će biti imenovan novi član iz reda ostalih ili će Irena Hadžiabdić, koja je podnijela zahtjev za razrješenje, ipak ostati u svojoj fotelji.
CIK ima sedam članova. Po dva moraju biti iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba i jedan iz reda ostalih na osnovu javnog poziva i prema procedurama u Parlamentarnoj skupštini BiH na mandat od sedam godina.
Međutim, svi članovi u aktuelnom sazivu Komisije nisu imenovani po tim procedurama, jer je, dok je trajao postupak izbora, u Predstavničkom domu stvorena nova „privremena“ većina koja je 2020. predložila i imenovala za članove Vanju Bjelicu-Prutinu, Jovana Kalabu, Suada Arnautovića, Ahmeta Šantića, te Željka Bakalara.
Tada su iz SNSD-a i HDZ-a, koji su zvanično bili u parlamentarnoj većini u Predstavničkom domu, ukazivali na to da su pojedinci izabrani na osnovu političkih kriterijuma, a stav nisu mijenjali ni nakon odluka suda.
U cijelu priču se, u dva navrata 2024, umiješao i Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika, nametanjem tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH. Jedan dio odluke se, između ostalog, odnosi i na mandate trenutnih članova CIK-a te je propisano da se sadašnji saziv neće mijenjati dok im ne istekne mandat, a to je 2027. uprkos ispunjavanju uslova za penziju jer bi, u tom slučaju, CIK ostao bez dva člana, Arnautovića i Kalabe.
Ipak, Hadžiabdićeva, član CIK-a još od 2007, a kojoj je mandat istekao još prije tri godine, podnijela zahtjev za penzionisanje.
Imajući u vidu cjelokupnu situaciju i činjenicu da nadležna komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a pri Parlamentarnoj skupštini BiH još nije ni konstituisana, na sjednici Predstavničkog doma krajem januara je usvojena odluka o raspisivanju javnog konkursa za imenovanje člana CIK-a iz reda ostalih.
CIK je, nakon toga, i raspisao konkurs, a za „Glas Srpske“ je potvrđeno da su zaprimili šest prijava koje će, kako piše u pisanom odgovoru, Komisija za izbor i imenovanje pregledati radi utvrđivanja ispunjenosti uslova traženih konkursom.
Međutim, nisu odgovorili na pitanje šta ukoliko, iz bilo kojeg razloga, ne bude izabran novi član CIK-a.
Prema nekim tumačenjima upitno je i da li je CIK BiH mogao da raspiše konkurs, jer zakon predviđa da ga raspisuje Komisija za izbor i imenovanja i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine.
O komisiji za izbor članova CIK-a biće, prema najavi iz Parlamentarne skupštine BiH, riječi na današnjoj sjednici Kolegijuma Predstavničkog doma jer je dnevnom redu tačka pod nazivom „Nova odluka o imenovanju člana Komisije za izbor i imenovanje kandidata za Centralnu izbornu komisiju BiH izmeću članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH od 5. marta 2026.“.
Izbornim zakonom BiH je propisano da kandidate za CIK predlažu članovi Komisije za izbor i imenovanje, kao stalna komisija Predstavničkog doma u kojoj ima sedam članova – dva imenuje predsjednik VSTS-a iz reda Savjeta, tri Zajednička parlamentarna komisija za administrativne poslove te dva
predsjednik CIK-a iz reda članova te institucije.
CIK je dužan da najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana, obavjesti o tome Kolegijumu Predstavničkog doma, a najkasnije 150 dana prije isteka mandata, Komisija za izbor i imenovanje raspisuje konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.
Predstavnički dom imenuje članove CIK-a s liste kandidata, a zakonom je propisano da, ako tu listu ne dobiju 60 dana prije istekao mandata članova, Predstavnički dom predlaže i imenuje članove s liste kandidata koji su se prijavili na javni konkurs.
– Dotadašnji članovi CIK-a nastaviće obavljati dužnost do imenovanja novih članova – piše u zakonu.
Propisano je i da će, ako članu istekne mandat ili dobrovoljno podnese ostavku te ispuni uslove za starosnu penziju tokom izborne godine, mandat biti produžiti do isteka izbornog perioda te da će novi član nakon toga biti imenovan po predviđenom zakonskom postupku.
Mandati članova CIK-a BiH
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, većini aktuelnih članova mandat traje do marta 2027. godine, dok pojedinima mandat ističe ranije ili kasnije.
Najduže je u Komisiji Irena Hadžiabdić, koja je imenovana u maju 2016. godine, a njen mandat istekao je u maju 2023. godine.
U martu 2020. godine imenovana je većina sadašnjih članova – Suad Arnautović, Ahmet Šantić, Vanja Bjelica-Prutina, Jovan Kalaba i Željko Bakalar, čiji mandati traju do marta 2027. godine.
Najnoviji član je Vlado Rogić, koji je u CIK BiH imenovan u maju 2021. godine, a njegov mandat traje do maja 2028. godine.
