Ovih dana Republika Srpska prisjeća se jednog od najkompleksnijih i najpotresnijih događaja u novijoj istoriji srpskog naroda, – egzodusa Srba iz Sarajeva. U februaru i martu 1996. godine, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, više od 150 hiljada ljudi napustilo je svoja viševjekovna ognjišta.
Otišli su sa teritorije koju su vojnički odbranili, noseći sa sobom ne samo ono malo pokretne imovine, već i posmrtne ostatke svojih najmilijih. I 30 godina poslije, rane ne zarastaju a sjećanja ne blijede.
– Mi smo znali na labudicu natovariti, primjera radi, 36 tona tešku hidrauličnu presu i treba je izvući. Nema tog kamiona koji će po onom snijegu uz Trebević i gore izvući. Morali su gusjeničara pomagati i tako. Bilo je svega. Mi smo došli da su mi ljudi dolazili, na svojim sankama vozi poginulog sina, mašinskog inženjera, momka, i kaže pomozi mi – rekao je Milan Prica, bivši direktor Vazduhoplovnog zavoda “Orao”.
Dušan Šehovac, predsjednik Udruženja “Istina i pravda” Istočno Sarajevo istakao da je je činjenica da su sarajevski Srbi, Srbi koji su bili jedni od najobrazovanijih društvenih grupa Srba na prostoru svijeta.
– Bili jedno veliko bogastvo koji su trebali i mogli u Republici Srpskoj udariti temelje – dodao je on.
Sve do 71. godine Srbi čine većinsko stanovništvo, ističe Draga Mastilović istoričar iministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje, kada govorimo o sarajevskom okrugu, sarajevskom srezu, kasnije znači Sarajevo i okolina sa ovim opštinama.
– I onda vidite jedan primjetan pad sve do 91. i na kraju dešava se ovaj rat 92-95. i ovaj strašni egzodus. I danas kad pogledate etničku sliku Sarajeva iz 61. i 2013. prema ovom popisu, onda vidite da su Srbi danas u Sarajevu u stvari ostaci ostataka – istakao je Mastilović.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić naveo je da su Srbi 92. otišli jer se nisu osjećali sigurno.
– Nisu željeli da ostanu na nekoj teritoriji gdje bi bili maltretirani, ugnjetavani, gdje bi im bio život ugrožen. I na isti takav način su se osjećali i 96. godine i to je ključan razlog – smatra Ćosić.
