Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta poručio je da je skandalozno i bezobrezno da bošnjački šovinisti i ekstremisti uporno ponavljaju najbezočniju laž o srpskom narodu, a da pri tom zaboravljaju da su upravo oni etnički očistili Sarajevo, imali čitavu mrežu logora za Srbe i još nisu odgovarali niti se suočili sa svojim zločinima.
Linta je rekao za Srnu da je skrnavljenje murala srpske trobojke u Istočnom Novom Sarajevu uvredljivim natpisom “genocidaši” provokacija i odraz politike velikog dijela političkih stranaka u Sarajevu koja se svodi na taj lažni nartiv i širenje bijesne mržnje i netrpeljivosti prema Srbima.
“Važno je istaći da činjenice najbolje demantuju tu laž o Srbima kao agresorima, krivcima za rat u BiH kao `genocidašima`, a to su činjenice da je sa čitavog područja Federacije BiH /FBiH/ proterano oko 500.000, a samo sa prostora Sarajeva više od 150.000 Srba. Imali smo više od 120 logora i zatvora na području Sarajeva pod muslimanskom kontrolom gde su svirepo mučeni Srbi, a veliki broj njih ubijen”, istakao je Linta.
On je ukazao da za te zločine i masovna stratišta, kakvo su Kazani niko nije odgovarao, te da se i na tom primjeru vidi da u BiH ne postoji “nezavisno” pravosuđe.
“Imamo etnički motivisano pravosuđe u funkciji bošnjačke politike sa ciljem da se verifikuje ovaj lažni mit o Srbima kao agresorima, zločincima i `genocidašima`, a da se Bošnjaci predstave isključivo kao žrtve i narod koji se, tobože branio od `velikosrpske agresije`”, naveo je Linta.
Stoga je, kaže Linta, veoma bitno da stalno se boriti za istinu o karakteru rata, ponavljati činjenicu da je glavni krivac za rat – ekstremistička politika Alije Izetbegovića i SDA, te da je u BiH bilo zločina i žrtava na svim stranama, ali da je neprihvatljivo da se za tu tragediju krivi samo jedan narod koji se branio.
“Srbi su bili prinuđeni da uzmu oružje, da se brane da im se ne bi ponovila 1941. godina”, ukazao je Linta.
On je poručio da u tom kontekstu snažno pozdravlja aktivnosti Memorijalnog centra Republike Srpske i njihove aktivnosti posljednjih mjeseci u Kongresu SAD u Vašingtonu, u NJujorku i Rimu, gdje su predstavili isitnu o srpskim stradanjima.
“Mislim da je to put kako treba da se borimo za istinu o stradanju naših sunarodnika, da negujemo kulturu sjećanja i upoznajemo međunarodnu javnost sa ovim činjenicama”, istakao je Linta.
