NJegovo visokopresoveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom danas je u prisustvu velikog broja vjernika služio Svetu arhijerejsku liturgiju u Staroj crkvi u Sarajevu povodom praznika Svete Tekle, čija se desna ruka čuva u ovom pravoslavnom hramu.
Mitropolit Hrizostom u besjedi istakao da su se sa vjerom i ljubavlju okupili oko imena Svete Tekle.
“Očekujemo blagodat Božiju koju će Bog preko nje da izlije na nas, da nas utvrdi i osnaži. Blago onome čijeg se srca dotakne Bog”, poručio je mitropolit Hrizostom.
Vladika je naveo da svako ko se opredijeli da ide za Hristom mora biti spreman da nosi svoj krst i da doživi upravo ono što je sam Gospod doživio – poniženje, raspeće.
“Tako je upravo Sveta Tekla razumjela nauku Gopodnju – da je to nauka života. Gospod je stradao na Golgoti, treći dan vaskrsao, javio se i vaznio na nebesa i opet će doći da sudi živima i mrtvima. Ta vjera je takla srce tada mlade djevojčice”, rekao je mitropolit.
Sveta Tekla živjela je u vrijeme Svetog apostola Pavla i bila mu pomoćnica u propovijedanju jevanđelja Hristovog. To jevanđelje i propovijedanje potvrdila je mučeničkom smrću i zato se naziva velikomučenica, ali i ravnoapostolna.
Desnu ruku prvomučenice Tekle donio je iz Antiohije u Srbiju prvi srpski arhiepiskop Sveti Sava 1233. godine, a patrijarh srpski Arsenije Četvrti Jovanović je 1733. godine poklonio Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu.
Mitropolit dabrobosanski Sava Kosanović je tu svetu desnicu odnio 1873. godine u Rusiju gdje je za nju izrađena biserna rukavica sa narukvicom.
Stara crkva na sarajevskoj Baščaršiji posvećenoj Svetim arhangelima Mihailu i Gavrilu podignuta je u 14. vijeku, a prije osam vijekova ušla je u sastav tadašnje Dabarske episkopije, koju je osnovao Sveti Sava, i taj kontinuitet ima neprekidno do sada, kada djeluje u okviru Mitropolije dabrobosanske.
Proglašena je za nacionalni spomenik BiH i predstavlja najstariji i jedan od najvrednijih kulturno-istorijskih spomenika Sarajeva.
MITROPOLIT HRIZOSTOM: SVETA TEKLA PRIMJER DA TREBA ŽIVJETI HRABRO
NJegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom poručio je danas da Sveta Tekla daje primjer da treba živjeti hrabro, odlučno i dostojanstveno.
“Neka nam Gospod da snage molitvama Svete Tekle da budemo duhovno jaki u ovom vremenu i prostoru, da se ne plašimo, da budemo hrabri svjedoci Božiji u ovome gradu i svijetu u kojem živimo”, rekao je mitroplit Hrizostom.
Vladika je u besjedi nakon Svete arhijerejske liturgije u Staroj crkvi u Sarajevu povodom praznika Svete Tekle, čija se desna ruka čuva u ovom pravoslavnom hramu, istakao da je ova svetiteljka uistinu bila izabranica Božija.
Mitropolit dabrobosanski je ukazao da je prošlo skoro 20 vijekova od stradanja Svete Tekle, a njeno ime i slava se prostiru do danas.
Kum slave Goran Šehovac izjavio je da mu je velika čast što danas kumuje prazniku, dodajući da nijedna bogomolja u Federaciji BiH /FBiH/ ne smije biti zaboravljena.
“Zahvaljujem svima koji su došli. Ne smijemo ovo da zapostavimo, moramo da čuvamo našu tradiciju i učimo mlađe da njeguju porodične vrijednosti. Ne treba nikada da se odreknemo Stare crkve u Sarajevu, niti u Blažuju, Pofalićima ili bilo kojem drugom mjestu”, istakao je Šehovac.
Svetoj arhijerejskoj liturgiji prisustvovao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac, zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović, kao i mnogobrojni predstavnici političkog, kulturnog i javnog života Republike Srpske i BiH.
Nakon lomljenja slavskog kolača, upriličena je litija oko hrama tokom koje se nošene mošti Svete Tekle.
Sveta Tekla živjela je u vrijeme Svetog apostola Pavla i bila mu pomoćnica u propovijedanju Jevanđelja Hristovog. To Jevanđelje i propovijedanje potvrdila je mučeničkom smrću i zato se naziva velikomučenica, ali i ravnoapostolna.
Desnu ruku prvomučenice Tekle donio je iz Antiohije u Srbiju prvi srpski arhiepiskop Sveti Sava 1233. godine, a patrijarh srpski Arsenije Četvrti Jovanović je 1733. godine poklonio Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu.
NJenu svetu desnicu mitropolit dabrobosanski Sava Kosanović odnio je 1873. godine u Rusiju gdje je za nju izrađena biserna rukavica sa narukvicom.
Stara crkva na sarajevskoj Baščaršiji podignuta je u 14. vijeku, a prije osam vijekova crkva je ušla u sastav tadašnje Dabarske episkopije, koju je osnovao Sveti Sava, i taj kontinuitet ima neprekidno do sada, kada djeluje u okviru Mitropolije dabrobosanske.
Proglašena je za nacionalni spomenik BiH i predstavlja najstariji i jedan od najvrednijih kulturno-istorijskih spomenika Sarajeva.
Stara crkva poznata je po svojoj izuzetnoj i jedinstvenoj arhitekturi. U samom objektu nalazi se ikonostas izuzetne umjetničke vrijednosti, dok se u riznici crkve čuvaju stare i vrijedne relikvije, poznate širom umjetničkog i hrišćanskog svijeta.
