Srpska pravoslavna crkva i vjernici 2. avgusta obilježavaju Svetog proroka Iliju, jednog od najpoštovanijih starozavjetnih svetitelja.
Zabrane koje se poštuju vijekovima
U narodu je poznat kao Ilija Gromovnik, a za ovaj praznik vezuju se brojni običaji, vjerovanja i zabrane koje se poštuju vijekovima.
Grmljavina i munje
Prema narodnom predanju, Sveti Ilija nebom juri u vatrenim kolima, a grmljavina i munje smatraju se znakom njegove snage. Zbog toga se vjeruje da na ovaj dan ne treba izazivati njegov gnijev.
Šta se 2. avgusta obavezno radi?
Jedan od najpoznatijih običaja jeste uzimanje kašičice meda. Veruje se da med na Svetog Iliju donosi zdravlje, pa majke njime često mažu djecu po obrazima kako bi bila zdrava i rumena tokom cijele godine.
Na Ilindan se odlazi u crkvu, a u mnogim mjestima širom Srbije organizuju se vašari, sabori i crkvene slave, koji okupljaju veliki broj ljudi.
Šta je strogo zabranjeno?
Prema narodnom vjerovanju, na Svetog Iliju ne radi se u polju. Ne kosi se, ne žanje i ne ulazi u vinograde, jer se vjeruje da bi grom mogao da uništi ljetinu.
Postoji i vjerovanje da se posle Ilindana više ne treba kupati u rijekama i jezerima, jer se smatra da je ljeto na izmaku i da voda postaje hladnija i opasnija.
Narod kaže da na ovaj praznik treba izbjegavati svađe, ljutnju i teške riječi, jer se vjeruje da donose nesreću u kuću.
Šta kažu narodna vjerovanja?
Za Svetog Iliju vezuju se i brojna vremenska predskazanja. Ako na ovaj dan grmi, vjeruje se da će rod oraha i lješnika biti slab. S druge strane, kiša na Ilindan smatra se dobrim znakom jer najavljuje plodnu jesen.
Poznata je i izreka:
„Od Svetog Ilije, sunce sve milije“, kojom se nagoviještava da ljeto polako prolazi, dani postaju kraći, a jutra svežija.
Bez obzira na to da li neko vjeruje u narodna predanja ili ih posmatra kao dio tradicije, Ilindan i danas zauzima posebno mjesto u srpskim običajima i jedan je od praznika koji se obilježava sa velikim poštovanjem, prenosi Telegraf.
