Najveći uspjeh Matične biblioteke jeste činjenica da je tokom tri decenije uspjela da izraste u prepoznatljiv kulturni i obrazovni centar sarajevsko-romanijske regije.
Rekla je ovo za “Glas Srpske” Nataša Kulašinac, direktor Matične biblioteke, sumirajući šta je najveći uspjeh ustanove koja ovih dana slavi tri decenije predanog rada. Kako ističe, institucija na čijem je čelu uspjela je da sačuva kontinuitet rada i sačuva povjerenje članstva.
-Od ustanove čija je osnovna djelatnost bila prikupljanje i čuvanje bibliotečke građe, razvili smo se u mjesto susreta čitalaca, pisaca, naučnika, učenika i svih ljubitelja knjige.Posebno smo ponosni na kontinuitet rada, očuvanje kulturnog nasljeđa i povjerenje koje nam naši korisnici ukazuju već 30 godina, rekla je Kulašinčeva.
Bavite se i izdavaštvom i promocijom književnih djela. Koliko je naslova izdala ova kuća i koje su to, po Vašoj ocjeni, najznačajnije promocije i gostovanja koje ste organizovali?
Kulašinac: Od 1997. godine kad je objavljeena prva knjiga Matične biblioteke pa dosad objavljeno je 267 knjiga, od čeka 156 monografskih publikacija i 111 audio-knjiga, naslova iz različitih oblasti: književnosti, istorije, kulture, zavičajne građe i naučnih publikacija. Izdavačka djelatnost predstavlja jedan od značajnih segmenata našeg rada jer na taj način doprinosimo očuvanju pisane riječi i afirmaciji domaćih autora. Uskoro će izaći novo, dopunjeno izdanje Bibliografije, izdanja Matične biblioteke, gdje će biti detaljno predstavljena naša izdavačka djelatnost. Kada su u pitanju promocije i gostovanja, teško je izdvojiti samo nekoliko događaja, jer smo tokom godina ugostili brojne istaknute pisce, naučnike i kulturne radnike.
Uz skromnu podršku otkupu knjiga, koliko je teško širiti fond biblioteke i čime on trenutno raspolaže?
Kulašinac: Bibliotečki fond trenutno broji 118 000 bibliotečkih jedinica. On se kontinuirano obogaćuje nabavkom novih izdanja, poklonima, sopstvenom izdavačkom djelatnošću i razmjenom publikacija sa drugim bibliotekama i ustanovama kulture. Posebnu vrijednost predstavlja zavičajna zbirka, kao i stara i rijetka knjiga koju pažljivo čuvamo za buduće generacije.
Da li je po Vašoj ocjeni danas brojna čitalačka publika i koliko danas mladi čitaju kada se to mjeri po upisu u biblioteku?
Kulašinac: Iako se često može čuti da mladi sve manje čitaju, naše iskustvo pokazuje da interesovanje za knjigu i dalje postoji. Načini na koje mladi dolaze do informacija jesu promijenjeni, ali knjiga nije izgubila svoj značaj. U strukturi naših članova značajan udio čine učenici i studenti, što nas ohrabruje. Broj upisanih članova iz godine u godinu pokazuje da biblioteka i dalje ima važnu ulogu u obrazovnom i kulturnom životu mladih.
Godinama je gorući problem Matične biblioteke nedostatak prostora. Postoje li ikakve naznake da se ovaj problem riješi?
Kulašinac: Nedostatak prostora predstavlja jedan od najvećih izazova sa kojima se biblioteka suočava već duži niz godina. Postojeći kapaciteti više ne odgovaraju potrebama ustanove, niti broju knjiga i korisnika. To je jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo. Naš fond je odavno premašio kapacitete zgrade u kojoj se nalazimo, nedostatak prostora je evidentan. Biblioteka se svakodnevno razvija i neophodan nam je novi prostor. Činjenica je da odavno nismo u mogućnosti da adekvatno smjestimo sav fond, posebno na odjeljenjima stručne i strane knjige, a imamo i nekoliko legata. To nije samo tehnički, nego i suštinski problem, jer biblioteka zaslužuje da ima dostojan prostor koji će biti funkcionalan i dostupan svima. Naši planovi podrazumijevaju značajno proširenje ili potpuno novu zgradu, a kad i koliko ćemo uspjeti da riješimo neće zavisiti samo od nas.
Kako ćete obilježiti tri decenije rada i koje su to aktivnosti koje planirate realizovati?
Kulašinac: Jubilej od 30 godina rada obilježićemo nizom kulturnih i svečanih programa. Već danas planiran je muzičko-poetski kabare Nebojše Dugalića i Borisa Pingovića. U pripremi je izložba “Pamtim te po lijepom” gdje smo pozvali naše čitaoce da budu kreatori izložbe tako što će nam poslati nešto što ih podsjeća na Biblioteku, bio osvrt, fotografiji ili suvenir. Ovogodišnji Sajam knjiga u potpunosti je posvećen domaćim, zavičajnim autorima i zavičajnoj književnosti, a u toku je i priprema posebnog programa “Rekli su o Biblioteci” gdje ćemo izložiti, odnosno objaviti osvrte značajnih javnih ličnosti na rad Matične biblioteke.
Koji su planovi ove kulturne ustanove u narednom periodu?
Kulašinac: U narednom periodu nastavićemo da radimo na modernizaciji bibliotečkih usluga, obogaćivanju fondova i razvoju novih kulturnih programa. Posebnu pažnju posvetićemo radu sa djecom i mladima, digitalizaciji bibliotečke građe i jačanju saradnje sa drugim bibliotekama, obrazovnim ustanovama i institucijama kulture. Naš cilj ostaje isti – da biblioteka bude savremen, otvoren i dostupan centar znanja, kulture i obrazovanja.
