Načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u Istočnom Sarajevu Slobodan Nogo izjavio je da građani sve više koriste usluge ovog centra, a stručnu pomoć podjednako traže djeca, adolescenti i starije osobe.
Nogo ističe da su razlozi za traženje stručne pomoći mnogobrojni, a uglavnom je to stres, osjećaj bespomoćnosti, emocionalne teškoće, autodestruktivno ponašanje, teškoće ili mobing na poslu, porodično nasilje, razvod braka, anksioznost, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, depresija, pokušaj suicida.
“Još postoje diskriminacija i stigmatizacija i ljudi su skloniji da traže alternativne načine pomoći prije nego stručnjaka za mentalno zdravlje. Međutim, mislim da se ta slika polako mijenja”, rekao je Nogo Srni.
Prema njegovim riječima, Centar ima oko 3.000 korisnika koji koriste usluge psihologa, logopeda, psihijatra, socijalnog radnika.
On je naveo da je u porastu zaokupljenost ili prekomjerna fizička ili psihička zavisnost od droge i drugih supstanci poput alkohola, a znatan je porast nehemijskih, odnosno bihejvioralnih zavisnosti kao što je patološko kockanje, zavisnost od interneta.
U Centru za zaštitu mentalnog zdravlja imaju bazu zavisnika, odnosno informacioni sistem za evidenciju liječenih zavisnika koji je strogo povjerljiv.
“Broj zavisnika raste, a dobna granica konzumenata sve je niža. Narkomanija najčešće pogađa osobe u najosjetljivijem životnom dobu između 14 i 25 godine. U svijet zavisnosti uglavnom ulaze iz radoznalosti, bježanje iz stvarnosti, životnih problema. U Centar dolaze i korisnici između 35 i 45 godina i za njih je karakteristična heroinska zavisnost. Kod mlađe populacije je karakteristična zavisnost od psihostimulanasa, najčešće amfetamina”, ukazao je Nogo.
On je dodao da se nakon bolničkog liječenja, odnosno detoksa, pristupa resocijalizaciji tih lica, njihovom uključivanju u društvo, kao i da ključnu ulogu u oporavku ima podrška porodice.
Nogo navodi da je suicid ozbiljan javnozdravstveni problem, koji zahtijeva posebnu pažnju, ali njegova prevencija i kontrola nisu nimalo jednostavni.
“Neki osnovni psihijatrijski i psihološki faktori povezani sa suicidom su depresija, šizofrenija, anksioznost, poremećaji ličnosti, zavisnost od alkohola i droge, osjećaj beznađa, bespomoćnosti, traumatska iskustva iz djetinjstva, posebno seksualno i fizičko zlostavljanje ili roditeljsko zanemarivanje”, ukazao je Nogo.
On dodaje da depresija predstavlja veliki rizik naročito kod pacijenata koji nisu liječeni.
“Osim odgovarajuće farmakoterapije jako je bitno da se pacijentima zakazuju češće kontrole, savjetovanje članova porodice kako da prepoznaju znakove pogoršanja stanja ili suicidalnih ideja i da odmah obavijeste nadležne osobe. Svako samoubilačko ponašanje bez obzira da li je na nivou promišljanja ili je pokušano treba shvatiti ozbiljno i treba uraditi psihijatrijsku procjenu”, naveo je Nogo.
Prema njegovim riječima, uglavnom se takvi pacijenti hospitalizuju, nekada i bez pristanka, prisilno, a nakon otpusta nastavlja se liječenje i praćenje u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja.
“Uloga medija je jako bitna, posebno kada je riječ o izvještavanju o delikatnim ličnim tragedijama pojedinaca, poput porodičnog nasilja, samoubistva. Mediji moraju da imaju maksimalnu odgovornost prema tim temama, te da se na način potpunog senzibiliteta pristupi pričama o rodno zasnovanom nasilju, jer nedopustivo je ugroziti nečiju privatnost”, dodao je Nogo.
On je istakao da je jako bitno da javnost ne gubi iz vida osjećaj solidarnosti, navodeći da je danas nažalost prisutan nedostatak empatije, posebno kada prolaze kroz teške životne periode.
Nogo je naveo da imaju potpisane protokole o saradnji sa obrazovnim ustanovama, centrima za socijalni rad i Ministarstvom unutrašnjih poslova, napominjući da je ta međusektorska saradnja jako bitna.
“Najveću ulogu u identifikaciji djece u riziku imaju prosvjetni radnici, koji kada uoče neki od problema po hitnom postupku sazivaju multisektorski tim kako bi zajednički donijeli najbolja rješenja, pružili odgovarajuću pomoć i podršku, a sve u najboljem interesu djece”, dodao je Nogo.
U Centru za mentalno zdravlje imaju dva multidisciplinarna tima, odnosno, po dva psihijatra, psihologa, okupaciona terapeuta, te socijalna radnika, logopeda i medicinske tehničare.
“U Centru smo uveli tri jako bitne usluge – koordinisana briga, rad sa djecom i adolescentima, te porodičnu terapiju za adolescente s poremećajima izazvanim drogom i njihove porodice”, dodao je Nogo.
Korisnici Centra za zaštitu mentalnog zdravlja su uglavnom sa područja opštine Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža, Trnovo, kao i Federacije BiH.
