U Srbiji je u prodaji nova monografija “Sveti kralj Milutin”, grupe autora, u izdanju Zadužbine Hilandar, koja otkriva čovjeka i vladara koji se na raskršću svjetova – Istoka i Zapada hrabro sučelio sa brojnim izazovima i promijenio zacrtane paradigme velikih sila.
Na sajtu Zadužbine Hilandar navodi se da je kralj Milutin čovjek koji je bio predan nasljeđu sopstvenih predaka i presudno uticao i na oblikovanje srpskog bića.
Šesnaest uglednih stručnjaka i istraživača srpskog srednjeg vijeka odazvalo se na poziv ove zadužbine da na sveobuhvatan i slikovit način predstave ličnost kralja Stefana Drugog Uroša Milutina, njegovu vladavinu i nasljeđe.
Prilozi su posebno pisani za ovu priliku i ovu knjigu, osmišljenu kao zbornik monografskog tipa, povodom 700 godina od upokojenja Svetog kralja Milutina, kralja i samodršca sve srpske i pomorske zemlje i drugog ktitora Svetog manastira Hilandara.
Jedan od recenzenata profesor emeritus Univerziteta u Majncu i inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/ Ginter Princing rekao je da je ova knjiga naučna prekretnica i veliki uspjeh, te da će se na njoj u velikoj mjeri zasnivati sva dalja istraživanja kralja Milutina i njegovog vremena u budućnosti.
Temeljnom i multidisciplinarnom naučnom argumentacijom, u nečemu i sučeljenih stavova, 16 stručnjaka grade jedinstvenu sintezu koja slojevito i detaljno oslikava epohu zlatnog doba srpskog srednjeg vijeka.
Pri tome pružaju uvid u sva aktuelna saznanja savremene istoriografije i donose svježinu novih rješenja za mnoga otvorena pitanja tog doba, a pred čitaocem je mogućnost dubljeg i istančanijeg razumevanja ličnosti i djela kralja Milutina.
Radove upotpunjuje devet mapa i čak 228 ilustracija, koje pridonose boljem sagledavanju epohe.
Zbornik se završava obimnom bibliografijom, dok svaki autorski tekst prati rezime na engleskom jeziku.
Tople preporuke recenzenata, istaknutih svjetskih vizantologa i istoričara srednjeg vijeka, dodatno uvjeravaju da je riječ o nezaobilaznoj knjizi kako za istraživače, tako i za ljubitelje i poštovaoce srpskog nasljeđa i kulture.
Monografiju su uredili Srđan Pirivatrić, Smilja Marjanović-Dušanić i Danica Popović.
Recenzenti su Miodrag Marković, Ginter Princing i Đorđe Bubalo.
Autori su Srđan Pirivatrić, Smilja Marjanović-Dušanić, Predrag Komatina, Nebojša Porčić, Neven Isailović, Ivana Komatina, Miloš Ivanović, Srđan Šarkić, Branislav Todić, Dragan Vojvodić, Bojan Miljković, Mirjana Živojinović, Vladimir Vukašinović, Irena Špadijer, Danica Popović i LJubomir Maksimović.