Ravna planina banerRavna planina baner

Kultura

Obilježavanje 41 godine od smrti Branka Ćopića

26 Mart 2025
2 min.
Obilježavanje 41 godine od smrti Branka Ćopića


U Hašanima, rodnom mjestu Branka Ćopića, danas će biti obilježena 41 godina od smrti ovog velikog sprskog književnika.

Kod Ćopićeve biste u dvorištu spomen-škole biće položeni vijenci, dok će književni čas biti održan kod spomen-kuće književnika.

Ćopić je rođen 1. januara 1915. godine u Hašanima. Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine Rakićevu nagradu, a zatim i nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.

Njegova antologijska zbirka pripovjedaka “Bašta sljezove boje” osvojila je Njegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za djelo “Ne tuguj bronzana stražo”.

Od 1968. godine Ćopić je bio član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Drugi svjetski rat podstakao je Ćopića da napiše romane “Prolom”, “Gluvi barut”, “Ne tuguj bronzana stražo” i “Osma ofanziva”, zatim pripovijetke “Rosa na bajonetima”, “Surova škola”, “Ljubav i smrt”, “Doživljaji Nikoletine Bursaća”, “Gorki med”, “Sveti magarac”, “Ljudi s repom” i zbirke pjesama “Ognjeno rađanje domovine” i “Ratnikovo proljeće”.

Napisao je i romane za djecu “Orlovi rano lete”, “Slavno vojevanje” i “Bitka u zlatnoj dolini” /poznati su kao “Pionirska trilogija”/ i “Magareće godine”, zbirke priča “Priče partizanke”, “Vratolomne priče”, “Priče ispod zmajevih krila” i “Doživljaji mačka Toše”.

Autor je zbirki pjesama “Čarobna šuma”, “Armija odbrana tvoja”, “Partizanske tužne bajke”, “Večernje priče”, “Djeda Trišin mlin” i “Nestašni dječaci”.

Branko Ćopić izvršio je samoubistvo 26. marta 1984. godine skokom sa savskog mosta u Beogradu.

Vijesti iz iste rubrike

RTRS

Povezani članci

Višegrad: Čuvena Lotika iz Andrićevog romana dobila spomen obilježje

Na jevrejskom groblju u Višegradu postavljen je postament Lotici Celermajer jednoj od glavnih junakinja romana Ive Andrića “Na Drini ćuprija”. Snimljeni su i poslednji kadrovi dokumentarnog filma o Lotici koja je bila i jedna od prvih žena koje su vodile privatni biznis na Balkanu. Profesor književnosti Divna Vasić, kaže da je Lotika najpoznatija višegrađanka.

Predstavljena knjiga “Rođeni u beznađu”

Knjiga “Rođeni u beznađu” autora Milunke Popović predstavljena je sinoć u Bratuncu u okviru tradicionalne kulturno-sportske i duhovne manifestacije “Đurđevdanski dani”. Knjiga govori o ratnom i poratnom periodu i životu ratnika, te posebno o ulozi srpske žene tokom i nakon Prvog svjetskog rata. “Unuka sam solunskog borca, djed mi je pričao svoje i doživljaje drugih […]