Svečanom akademijom i promocijom monografije o Hramu Svetog Save u Blažuju, autora protojereja stavrofora Ranka Bilinca, u Blažuju je obilježeno 125 godina ove bogomolje.
Bilinac je istakao da je monografija izašla iz štampe na jubilej 125 godina od osveštanja Hrama Svetog Save u Blažuju.
“Na ovaj korak sam se odlučio jer se ovdje, kao i u mnogim našim mjestima i mnogim crkvama, dosta toga zaboravlja. Mnogo arhivske građe je u Prvom svjetskom ratu, Drugom svjetskom ratu pa i Odbrambeno-otadžbinskom ratu propalo i nestalo bez traga”, rekao je Bilinac.
On je naglasio da je Monografiju napisao u vrijeme dok još ima ljudi koji se sjećaju i pamte, ali i da se istovremeno pojedincima stavi do znanja da Srbi na ovim prostorima nisu od juče.
“Živjeli su na ovim prostorima i prije dolaska Turaka, čemu svjedoči naša Stara crkva na Baščaršiji. Mjesta oko Blažuja i u turskim tefterima nose imena Crkvine i Crkvište, što znači da je na tim mjestima bila crkva ili je bila manastirska zemlja”, rekao je Bilinac.
Prema njegovim riječima, sa lijeve obale rijeke Bosne s kraja 12. i početka 13. vijeka postoji Crkvište, na kojem je bila izgrađena crkva posvećena Svetom Vasiliju, a koja je za vrijeme Turaka srušena.
“Sve govori da Srbi ovdje nisu od juče i da imaju svoja imanja, svetinje i groblja. Idući tim tragom odlučio sam da radim Monografiju ove crkve, koja je, Bogu hvala, ugledala svjetlost dana. U Monografiji se govori o Blažuju kao mjestu i Crkvi Svetog Save, njenoj izgradnji, osveštanju temelja, same crkve i prenosu zemnih ostataka blaženopočivšeg mitropolita Georgija Nikolajevića”, rekao je Bilinac.
On je podsjetio da je blaženopočivši mitropolit Georgije zaslužan za izgradnju škole, koju je otvorio 1891. godine, davši svoj legat u iznosu od 15.000 forinti, dok je za Hram Svetog Save u Blažuju dao 4.000 forinti.
Starješina Hrama jerej Darko Danilović rekao je da se blagoslovom Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma pristupilo izradi Monografije o Hramu Svetog Save u Blažuju, koja sadrži 460 strana značajne građe.
“Uložen je značajan trud da građa prikupi, napiše i objavi. Sve to činimo povodom 800 godina Mitropolije dabrobosanske i 125 godina Hrama Svetog Save u Blažuju. Sutra, ako Bog da, ovdje ćemo služiti Svetu arhijerejsku liturgiju i na dostojanstven način obilježiti jubilej našeg hrama”, rekao je jerej Danilović.
On je naglasio da je Hram očuvan i obnovljen, uprkos brojnim događanjima, te da čini sve da Hram Svetog Save bude mjesto gdje dolaze svi dobri ljudi da slave ime Božije.
Predsjednik Zavičajnog udruženja Ilidžanaca Milan Pejić rekao je da je promocija Monografije o Crkvi Svetog Save na vrelu Bosne značajna jer sadrži brojne dokumente o ovoj bogomolji i predstavlja dio tradicije Srba sa ovih prostora.
“Ova knjiga kojoj treba posvetiti značajnu pažnju jer sa različitih aspekata osvjetljava izgradnju crkve. Tu je i osnovna škola, koja je 1892. godine izgrađena, kada su osveštani temelji crkve. To je bila prva mješovita osnovna škola u koju su išli svi stanovnici sa ovih područja i nije bila rezervisana samo za srpsku djecu”, rekao Pejić.
Pejić je naveo da su do sada bili brojni neuspjeli pokušaji da se taj objekat vrati crkvi.
“Mi ćemo istrajati da vratimo tu školu, koja je bila na crkvenoj zemlji i koja je 50-tih godina prošlog vijeka nacionaliziovana i uzeta. Vraćen je dio pored Doma kulture i tamo obilježavamo sve značajne datume kada je loše vrijeme”, rekao je Pejić.
Tokom svečane akademije nastupilo je Srpsko pjevačko društvo “Sloga” iz Sarajeva.
Sutra u 9.00 časova mitropolit Hrizostom služiće Svetu arhijerejsku liturgiju i pomen blaženopočivšem mitropolitu Georgiju /Nikolajeviću/. Predviđena je i litija, kao i uručenje priznanja zaslužnim licima.
Temelj Crkve Svetog Save u Blažuju osveštan je na Petrovdan 1896. godine. Crkva je završena za nešto više od godinu dana, a 21. septembra 1897. osveštao ju je mitropolit dabrobosanski Nikolaj Mandić.
U porti hrama nalaze se dva spomenika – jedan je posvećen Srbima koje je austrougarska vojska streljala 1916. godine, a drugi pravoslavnim domaćinima iz ovih krajeva koje su ustaše ubile 1941. godine.
Crkva i Parohijski dom su i tokom posljednjeg rata pretrpjeli znatna oštećenja. Granatirani su 1992. godine, a njihovoj obnovi pristupilo se poslije rata, zaslugom paroha Zorana Jerinića. Obnovljeni hram je osveštao mitropolit dabrobosanski Nikolaj Mrđa 10. oktobra 1999. godine.
Hram Svetog Save je od 1996. godine, kada je Blažuj ušao u sastav Federacije BiH, često bio meta napada vandala.
U više navrata je bio oskrnavljen grafitima sa uvredljivim porukama, lupana su prozorska stakla, razvaljivana vrata, kao i brojne grobnice i nadgrobni spomenici upokojenih parohijana.
