U 2025. godini mnogi studenti i budući studenti suočavaju se s pitanjem koje oblasti studija ili profesije donose najviše koristi na tržištu rada, odnosno koji poslovi se najviše isplate.
Sve češće savjeti tipa “studiraj ono što voliš” ne pružaju praktičnu sliku o zaradi, zapošljivosti i perspektivi za budućnost. Na Reditu se nedavno otvorila tema u kojoj korisnici raspravljaju o tome šta se isplati studirati i u kojim zanimanjima je budućnost najsvjetlija.
Post koji je pokrenuo raspravu glasio je: “Šta se isplati studirati u 2025. godini? Pustite me priča tipa ‘studiraj šta te zanima’. Pitam isključivo za isplativost studija u smislu posla nakon fakulteta, ponude i potražnje na tržištu i perspektive za budućnost.”
Odgovori su brzo počeli stizati, a rasprava je pokazala koja zanimanja imaju najveću perspektivu.
Majstorski zanati i deficitarne struke
Jedan od najčešćih savjeta bio je fokus na majstorske profesije koje su deficitarne na tržištu.
“Najviše se isplati biti dobar majstor u deficitarnim strukama, poput električara ili vodoinstalatera. Za ostalo, čak i nakon faksa, treba godine i godine rada i ulaganja da bi se došlo do rezultata, uključujući i najtraženije fakultete poput FER-a, PMF-a, FSB-a, medicine ili stomatologije”, napisao je jedan korisnik.
Drugi je naveo primjer građevinske struke: “Najbolje je biti građevinski limar. Tu se zarađuje najviše i najbrže.”
Neki su spomenuli i vožnju krana: “Uzmi dozvolu za kran i idi u Irsku, plata će ti biti 6.000 evra.”
Ipak, posao u specifičnim zanimanjima poput kranova zahtjeva iskustvo i vještine: “Voze ga samo vrhunski građevinski radnici, najbolji 1 %. Svi to žele, ali najteže je dobiti posao. Ulazi se tek nakon petnaestak godina u industriji, uz fantastičan CV i psihičku spremnost.”
Medicina i zdravstvene struke
Zdravstvene struke i dalje su smatrane stabilnim izborom. “Doktori će uvijek biti potrebni i uvijek će imati posao, posebno jer veliki broj njih ide u penziju u narednih 10–15 godina.”
Medicinske specijalizacije i dodatni poslovi u privatnom sektoru su takođe unosni. “Medicina uvijek, medicinska biohemija ako ti je draži rad u laboratoriji. Plata je odlična: specijalizacija daje 3.500+ evra, laboratorija 3.000+. Ako radiš i privatno, možeš dostići 5–8.000 evra, ali tada radiš cijeli dan. Određene specijalizacije omogućavaju i privatnu praksu, npr. dermatologija ili psihijatrija.”
Tehnički i ekonomski studiji
Pored zdravstvenih, preporučuju se i određeni tehnički smijerovi i ekonomija. “Ekonomija je realan izbor. Industrija u Hrvatskoj je slaba, mnogi inženjeri rade poslove koji nisu direktno vezani za struku ili za relativno nisku platu. Ekonomisti su zaposleni i primanja su solidna. Neki programeri CNC-a zarađuju i 1.200 evra neto.”
Ipak, neki korisnici upozoravaju da određeni tehnički smijerovi mogu biti manje isplativi i predlažu fokus na zdravstvene struke: “Samo gledaj zdravstvene studije, medicina, sestrinstvo. Informatiku i tehničke studije bih zaobišao.”
Majstorski zanati i međunarodne prilike
Biti električar ili majstor bilo koje deficitarne struke je odličan izbor. “Možeš učiti i obrazovati se, a zatim otvoriti firmu, zaposliti mlade električare i raditi što želiš.”
Za veće zarade i međunarodne prilike preporučuju se specijalizovani sertifikati: “Strojarstvo ili elektrotehnika, uz potrebne sertifikate za rad na naftnim platformama. To je mnogo unosnije od rada u Hrvatskoj gdje ljudi rade za 1.000 evra do penzije. Početak sa sertifikatima može donijeti platu od 3-4.000 evra.”
Najunosniji i najstabilniji poslovi su kombinacija deficitarnih zanata, zdravstvenih struka i međunarodno priznatih tehničkih sertifikata. Suprotno raširenom mišljenju, doktori u Hrvatskoj zarađuju vrlo dobro, prenosi “Dnevno“.
“Medicina je apsolutno unosna, posao se lako nalazi, plata specijaliste u RH je preko 4.000 evra. Ako radiš i privatno, nebo je granica. Osim toga, tu je i ugled i društveni status.”
